Na plaži nedaleko od Bakua, glavnog grada Azerbajdžana, napuštene ljuljačke škripe na vjetru. Nekada su stajale na rubu vode Kaspijskog mora, ali sada se nalaze na isušenom tlu, kao nijemi svjedoci drastičnih promjena. Prije samo dvadesetak godina ovo je mjesto bilo pod vodom, no danas je obala udaljena gotovo 200 metara.

Kaspijsko more povlači se alarmantnom brzinom, ugrožavajući ekosustave i zajednice koje ovise o njegovim resursima. Nekad poznato kao 'Majka Kaspija', ovo more stoljećima je bilo izvor života za pet zemalja koje ga okružuju, ali sada se pretvara u simbol rastuće klimatske krize.

Brzi pad vodostaja

Vodostaj Kaspijskog mora kontinuirano opada od 1996. godine, a tempo opadanja dodatno se ubrzao nakon 2006. Prema znanstvenim procjenama, razina mora mogla bi pasti za čak devet do 18 metara do kraja stoljeća.

Posljedice su dalekosežne i već sada vidljive – ribarske industrije propadaju, poljoprivreda trpi zbog sve slanije vode, a kritično ugroženi kaspijski tuljan suočava se s mogućim izumiranjem, piše Sky News.

Uzroci ovog opadanja dugo su bili predmet znanstvenih rasprava, no sada su istraživanja jasno pokazala utjecaj klimatskih promjena. Povišene temperature zraka povećavaju isparavanje s površine mora, dok promjene u vjetrovima i smanjeni dotok vode iz ključnih rijeka, poput Volge koja čini 80 posto dotoka, dodatno ugrožavaju stabilnost Kaspijskog mora.

Volga, kao i ostale rijeke koje hrane more, već je pod velikim pritiskom zbog navodnjavanja, rasta populacije i brojnih brana koje sprječavaju prirodni protok vode.

No klimatske promjene nisu jedini faktor. Ljudske aktivnosti, uključujući iscrpljivanje prirodnih resursa, dodatno pogoršavaju situaciju.

Nafta i plin, ključni ekonomski pokretači regije, leže ispod površine mora. Bušenje tih bogatih ležišta i njihova eksploatacija zagađuju okoliš, dok sagorijevanje fosilnih goriva dodatno pridonosi klimatskim promjenama koje destabiliziraju cijeli sustav.

Problem je i eksploatacija prirodnih resursa

Promjene u Kaspijskom moru imaju ogroman utjecaj na ljude koji žive u njegovom bazenu. Stanovnici priobalnih područja suočavaju se s neizvjesnošću dok promatraju kako im se obala nepovratno mijenja.

Infrastruktura, poput ljuljački na plaži, mora se premještati kako bi ostala blizu vode, no čak ni to nije trajno rješenje jer se povlačenje mora nastavlja. Uz to, plića voda otežava pomorski promet, prisiljavajući brodove da prevoze lakše terete, što povećava troškove i emisije stakleničkih plinova.

Na nedavnom globalnom klimatskom skupu COP29, održanom u Bakuu, pet zemalja koje dijele Kaspijsko more obvezalo se na suradnju u očuvanju njegovih resursa i ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Međutim, glavni uzrok problema, fosilna goriva, u velikoj je mjeri ostao nespomenut.

Zamjenica ministra ekologije Azerbajdžana, Umayra Taghiyeva, priznala je složenost situacije, ističući kako 'klimatski sustavi nemaju granice' te da zagađenje iz jedne regije može utjecati na cijeli svijet.

Ponestaje nam vremena

Unatoč dogovoru o zajedničkom radu, stručnjaci upozoravaju da prilagodba može samo djelomično ublažiti posljedice. Ključno rješenje leži u globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Bez takvih koraka, Kaspijsko more moglo bi se suočiti s neizvjesnom budućnošću, a milijuni ljudi u regiji mogli bi biti prisiljeni napustiti svoje domove zbog nepovoljnih uvjeta života.