Tehničko istraživanje za UN proveo je International Seabed Authority (ISA), tijelo koje nadzire rudarenje na velikim dubinama. UN je objavio da će se sve kompanije koje žele dobiti licence za eksploataciju moći početi prijavljivati od 2016. godine.

Ideja da bi se skupi minerali poput zlata, bakra, mangana, kobalta i drugih metala mogli vaditi s dna oceana postoji već desetljećima, međutim, tek je posljednjih godina postala ostvariva i isplativa. No ekološki aktivisti upozoravaju da bi podmorsko rudarenje moglo biti jako destruktivno za morski okoliš i život. Takvu mogućnost priznaje i ISA. Međutim, agencija ističe da izviješće objavljuje u trenutku kada je pritisak zainteresiranih država dosegnuo neviđene razmjere. Pravni savjetnik ISA-e Michael Lodge kaže da se svijet nalazi na pragu nove ere podmorskog rudarenja.

Zašto ovi pritisci rastu jasno je samo po sebi. Primjerice, procjene istočnog dijela Tihog oceana pokazuju da bi na pet milijuna četvornih kilometara područja poznatog kao zona Clarion-Clipperton na pjeskovitom dnu moglo ležati oko 27 milijardi tona kamenja bogatog mineralima. Ono bi moglo sadržavati oko sedam milijardi tona mangana, 340 nikla, 290 bakra i 78 kobalta. No nitko ne može sa sigurnošću reći koliki je dio tih rezervi uistinu dostupan.

Teške odluke

Prema objavljenoj studiji pred ISA-om je veliki izazov. Naime, trebat će osigurati da od rudarenja koristi istovremeno imaju i velike rudarske kompanije i države, osobito one u razvoju koje nemaju mogućnosti same financirati eksploataciju.

Osim toga agencija će morati odabrati odgovarajuće kompanije koje imaju dovoljno znanja i tehnologije da rudarenje provode uz najmanju ekološku štetu. Tvrtke bi prvo trebale dokazati svoje kompetencije, no to će biti teško očekivati budući da je riječ o tehnološki potpuno novom području. ISA-in dokument poziva da se podmorske operacije budno nadgledaju, međutim, kritičari smatraju da je tako nešto gotovo neizvedivo.

Ugrožene vrste

Biolozi upozoravaju da bi eksploatacija dna mogla izazvati izumiranje brojnih rijetkih vrsta. Dr. Jon Copley, biolog sa Sveučilišta Southampton u Velikoj Britaniji, kaže da trebamo biti iznimno oprezni te da se prema morskim dubinama ne možemo ponašati kao da su naše vlasništvo s kojim možemo raditi što god nam je volja. 'U povijesti nismo bili naročito uspješni u postizanju ravnoteže – sjetite se samo bizona ili tropskih šuma; stoga je pitanje možemo li to uopće odraditi kako treba', rekao je.

Prof. Paul Tyler, biolog iz National Oceanography Centra kaže da će životinje, kada se neko područje devastira, moći učiniti samo dvije stvari – preseliti se negdje drugdje ili izumrijeti. No ima i stručnjaka ističu da ista moralna pitanja vrijede za sve dijelove Zemlje od Anda do Bizmarkova mora.

Nema sumnje da će ovakve rasprave postajati sve intenzivnije kako će se bližiti početak prvih aktivnosti rudarenja.