Ubojstvo iz Southporta pokrenulo je lavinu komentara i aktivista koji zahtijevaju promjene, a provokacije Elona Muska na X-u privukle su pozornost mnogih, te u neku ruku dale dodatni poticaj desničarskim disidentima koji već dugo koriste Telegram kao pravi mali virtualni hram za komunikaciju, na kojem uživaju u povlasticama nekažnjivosti, prenosi Politico.eu.

Ekstremna desnica voli Telegram

Stručnjaci za desničarski ekstremizam tvrde kako je Telegram njihovo sigurno mjesto na kojem rado razmjenjuju mišljenja, a srcu im je prirastao tijekom korone kada su se na njemu počeli okupljati raznorazni teoretičari zavjere. Pandemija je spojila mnoge osobenjake iz fašističkih, neonacističkih i općenito desničarskih redova, a nakon pandemije mnogi od njih su ostali. Štoviše, čak su im se redovi proširili i tijekom godina su privukli puno novih članova.

Platforma ugošćuje i krajnje desničarski kanal koji je postavio čelnik engleske obrambene lige Stephen Yaxley-Lennon, poznatiji kao Tommy Robinson, koji je imao zabranu na Twitteru zbog širenja mržnje i anti-islamističkih objava, ali se na platformu vratio nakon što je Musk preuzeo Twitter, današnji X.

Tijekom prošlotjednih nemira u UK-u bili su popularni kanali poput onih koje vode zavjerenička Unity News Network i ekstremno desna skupina Patriotic Alternative, a slaba kontrola sadržaja znači da krajnje desni organizatori mogu nesmetano provoditi svoje aktivnosti. Stručnjak za krajnji desni ekstremizam objašnjava kako Telegram ima manje od desetak moderatora koji, u usporedbi s procijenjenih 15.000, rade u Meti. Telegramovi moderatori primarno se fokusiraju na uklanjanje materijala poput onog o seksualnom zlostavljanju djece.

Osim ekstremista iz raznih političkih, religijskih i društvenih krugova, platforma također ugošćuje podzemna tržišta za prodaju droga, te drugih ilegalnih proizvoda i usluga, a omiljena je i među hakerima.

Zašto baš Telegram?

Osnovali su ga 2013. godine ruska braća milijarderi Pavel i Nikolaj Durov, obećavši svojim korisnicima privatnu komunikaciju, kao i kreiranje grupnih razgovora ili pokretanje kanala, tj. javnih grupa koje mogu emitirati poruke do 200.000 ljudi. Stoga ga upravo taj raspon funkcionalnosti usluge slanja poruka čini privlačnom platformom desničarskim aktivistima i drugim sumnjivim skupinama.

Telegram, čije je sjedište u Dubaiju, no djeluje izvan njega, ima pola milijarde korisnika diljem svijeta. Prosječan broj aktivnih korisnika u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi oko 2,7 milijuna od početka 2024. godine, iako se taj broj povećao na 3,1 milijuna na dan ubojstva u Southportu.

Kanali i grupe uspostavljene na Telegramu nakon ubojstava u Southportu privukle su desetke tisuća članova i korišteni su za mobilizaciju ekstremno desničarskih pobunjenika. Preko tih kanala dijelile su se lokacije na kojima su se odvijali divljački prosvjedi na kojima se uništavalo, palilo i fizički sukobljavalo s policijskim službenicima.

Telegram je od tada zatvorio neke od najčuvenijih kanala, uključujući i onaj pod nazivom 'Southport Wake Up', koji je okupio više od 13.000 članova. Telegram se ogradio pa u priopćenju tvrtke stoji kako 'Telegram dopušta mirno izražavanje bez obzira na političko opredjeljenje, ali da huškanje na nasilje nije dopušteno, štoviše, izričito je zabranjeno'.

Stručnjaci organizacija koje se bave analiziranjem ekstremizma, smatraju kako je do ovakvog odaziva vjerojatno došlo zato što su kanali sadržavali materijal koji se mogao okarakterizirati kao teroristički.

Tko je kriv - platforma ili korisnici?

Ovaj tjedan britanski tehnički tajnik Peter Kyle sastao se s predstavnicima TikToka, Mete, Googlea i X-a kako bi razgovarali o tome kako platforme postupaju sa sadržajem povezanim s nemirima, te riješili problem koji je iz toga nastao kako se takve situacije više ne bi ponovile. Predstavnici Telegrama nisu mogli prisustvovati sjednici s obzirom na to da je aplikacija slabije prisutna u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Dok neki tvrde da je srž problema aplikacija sa sjedištem u Dubaiju čiji su vlasnici Rusi - koji je prema njihovim tvrdnjama koriste za širenje dezinformacija - drugi smatraju kako se treba fokusirati na korisnike aplikacije kojima ona služi kao sredstvo za organizaciju nasilnih skupova.

Iako je Telegram ovaj tjedan uklonio neke kanale, postoje sumnje u to da će aplikacija poštovati novu internetsku regulativu Ujedinjenog Kraljevstva, a to je Zakon o online sigurnosti, koji bi trebao stupiti na snagu krajem godine. Prema ovom zakonu, platforme će morati dosljedno uklanjati ilegalni sadržaj, uključujući sadržaj koji uključuje mržnju, nerede, rasizam, potiče nasilje i određene vrste dezinformacija.

Oštre kritike

Zarad svega što se odigralo u posljednja dva tjedna, opća javnost, ali i stručnjaci oštro kritiziraju društvene mreže. Smatraju kako je krajnje vrijeme za poduzimanje mjera protiv širenja dezinformacija i neistina putem društvenih mreža.

Kap koja je prelila čašu

Stručnjaci smatraju da društvene mreže trebaju postrožiti svoje uvjete o sigurnosti, ukloniti neprimjeren sadržaj, sadržaj koji promiče mržnju i poziva na nasilje protiv skupine ljudi ili zasebnih pojedinaca, te zabraniti pristup mrežama onim pojedincima koji potiču, promoviraju i podržavaju takvo ponašanje. Ono što društvene mreže nikako ne bi smjele jest pružati prostor takvim ljudima da se izjašnjavaju i pronalaze, zaključuju stručnjaci.