Prema izvješću objavljenom u novom broju časopisa Neuron, znanstvenici su dvije godine istraživali 654 gena za koje su pretpostavljali da imaju neku ulogu u regulaciji rasta aksona - živčanih produžetaka koji prenose električne impulse među živčanim stanicama. Svojom analizom izbor su suzili na 70 gena koji potiču rast aksona nakon ozljede te na još šest koji ga potiskuju.

'Mi ne znamo puno o tome kako aksoni ponovno rastu nakon oštećenja', rekao je Andrew Chisholm, profesor biologije na University of California u San Diegu. 'Povrede leđne moždine i moždani udar izazivaju velika oštećenja aksona. Zbog toga se ozljede leđne moždine uglavnom ne mogu liječiti.'

Premda su znanstvenici posljednjih desetljeća saznali puno o razvoju živčanih stanica i njihovih veza u embriju, o procesima kojima se popravljaju ili ne popravljaju njihova oštećenja kod odraslih zna se relativno malo.

'Postoje mnogi procesi koji nisu uključeni u rani razvoj, a sudjeluju u pokretanju obnove neurona', rekao je Chisholm. 'U biti pronašli smo gene za koje ranije nismo znali da sudjeluju u tom procesu.'

Američki tim smatra da su posebno zanimljivi geni koji sprečavaju rast aksona. 'Najuzbudljivije je otkriće ovih inhibitora jer bi njihovo uklanjanje moglo biti jednako važno kao djelovanje gena koji potiču rast aksona', objasnio je Chisholm.

U mukotrpnoj potrazi za genima znanstvenici su morali provesti eksperimente na više od 10.000 crva oblića, poznatih kao C. elegans. U prvom koraku stvorili su mutante za svaki od 654 gena koje su namjeravali testirati. Potom su neurone označili fluorescentnim proteinom i određeni akson oštetili preciznim kirurškim laserom. Ispitujući oporavak ili njegov izostanak uspjeli su utvrditi koji je od 654 gena važan za regeneraciju neurona.

U sljedećem istraživanju znanstvenici će testiranja provesti na miševima. 'Jasno je da su crvi različiti od sisavaca. Međutim, ista jezgra molekula koje rade iste poslove zajednička je objema vrstama', rekao je Chisholm.