Naime, Guillermo Tearney iz Massachusetts General Hospital u Bostonu konstruirao je prvu minijaturnu podmornicu koja u krvožilnom sustavu otkriva najopasnije ugruške i taloge. Sonda je opremljena kamerom koja otkriva naslage koje bi se mogle odlomiti, ali i molekule koje karakteriziraju najopasnije ugruške i masne plakove.

U svojem testiranju Tearneyev je tim hranio zečeve hranom koja uzrokuje taloženje naslaga. Potom im je ubrizgao fluorescentnu kemikaliju koja označava opasne molekule. Konačno im je u žile ubacio plovilo opremljeno detektorom za fluorescentno svjetlo koje je na stjenkama žila otkrilo kritična mjesta.

Tim je ovom tehnikom uspio pronaći fibrin, protein koji uzrokuje stvaranje ugrušaka te katepsin B, enzim koji je sastavni dio najopasnijih plakova.

U principu istom se metodom mogu otkriti i sve druge vrste molekula, među kojima i markeri tumorskih stanica. Tearney ističe da se na podmornicu mogu ugraditi i laseri kojima bi se mogla uništavati opasna mjesta.

'To bi zahtijevalo dodatan razvoj tehnologije, međutim, moguće je sondu opremiti za liječenje i uništavanje opasnih plakova', rekao je Tearney.

Znanstvenici smatraju da bi podmornica mogla biti osobito korisna za liječenje pacijenata kojima su blokirane arterije odčepljene stentovima. Naime, one se vrlo često nedugo nakon zahvata ponovno začepe, a prvi znaci opasnog procesa su talozi fibrina na stentu.

Dosad razvijene sonde nisu razlikovale zdrave naslage od fibrina. Tearney sada planira testirati svoju podmornicu na pacijentima koji su podvrgnuti operacijama zbog bolesti krvožilnog sustava.

Izvješće je predstavljeno u novom broju Nature medicine.