Od lizanja kamena do oživljavanja mrtvih pauka za upotrebu kao mehaničkih alata za hvatanje, dodijeljene su ovogodišnje Ig Nobelove nagrade za znanost koja 'ljude nasmijava, a zatim ih potakne na razmišljanje'. Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje na Sveučilištu Harvard u SAD-u za znanstvene radove komične prirode i sumnjive svrhovitosti, kao parodija Nobelove nagrade. Ime je dobila kao igra riječi, od engleskog 'ignoble' i prezimena Alfreda Nobela
Među dobitnicima se istaknuo Jan Zalasiewicz sa Sveučilišta u Leicesteru dobivši Ig Nobelovu nagradu za kemiju i geologiju jer je objasnio zašto mnogi znanstvenici vole lizati kamenje. Otkrio je da, dok je talijanski geolog iz 18. stoljeća Giovanni Arduino koristio okus za identifikaciju stijena i minerala, moderni terenski geolozi često koriste svoj jezik iz drugog razloga. Lizanje kamena je važna tehnika, piše Zalasiewicz. 'Vlaženje površine omogućuje fosilnim i mineralnim teksturama da se oštro ističu, umjesto da se izgube u zamućenju isprepletenih mikrorefleksija i mikrorefrakcija koje dolaze sa suhe površine', ustvrdio je, piše C&EN.
Tim sa sjedištem u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Maleziji i Finskoj osvojio je nagradu za književnost zbog proučavanja osjećaja ljudi kada ponavljaju ili opetovano pišu jednu riječ 'mnogo, mnogo, mnogo, mnogo, mnogo, mnogo, mnogo puta'. To je fenomen za koji kažu da je primjer za jamais vu (kada se poznata stvar čini nepoznatom; suprotno od déjà vu). Tijekom ceremonije nobelovci pobjednicima uručuju Ig Nobelove nagrade. Nobelovac Al Roth rekao je timu: 'Moram reći da nikada prije nisam vidio ovakav rad, čestitam.'
vezane vijesti
Paukov stisak
Te Faye Yap, Daniel Preston i njihovi kolege sa Sveučilišta Rice u Teksasu osvojili su nagradu za strojarstvo zbog oživljavanja mrtvih pauka i njihovog korištenja kao mehanizma za hvatanje, u čemu su bili pioniri pa su za to područje izmislili naziv - nekrobotika. Uručujući im nagradu, Barry Sharpless, koji ima dvije Nobelove nagrade za kemiju, priznao je da se i sam užasava paukova jer se u djetinjstvu susreo s tarantulama. Izrazio je divljenje hrabrosti nekrobotičara. 'Nekrobiotička hvataljka sposobna je uhvatiti predmete nepravilne geometrije i do 130 posto vlastite mase', pišu autori u studiji, objavljenoj prošle godine u časopisu Advanced Science.
Seung-min Park osvojio je nagradu za javno zdravstvo zbog izuma Stanfordskog WC-a, uređaja koji koristi različite tehnologije – uključujući sustav računalnog vida za analizu defekacije i senzor analnog otiska uparen s identifikacijskom kamerom – za nadzor i brzu analizu tvari koje ljudi izlučuju. Tijekom ceremonije, Park je govorio o svojoj pomiješanoj nadi i strahu u pokušaju da istovremeno dijagnosticira zdravstvene probleme pojedinih ljudi i zaštiti njihovu privatnost.
María José Torres-Prioris, Adolfo García i njihov tim osvojili su nagradu za komunikaciju zbog proučavanja mentalnih aktivnosti ljudi koji su vješti u govoru unatrag. Njihova studija 'Neurokognitivni potpisi fonemskog sekvenciranja kod stručnjaka koji govore unatrag' fokusirala se na zajednicu u La Laguni u Španjolskoj, gdje neki ljudi odrastaju učeći govoriti unatrag.
Dosada rađa dosadu – ili barem tako kažu istraživači, predvođeni Christianom S. Chanom sa Sveučilišta u Hong Kongu, koji su dobili nagradu za obrazovanje zbog svog rada na 'metodičnom proučavanju dosade učitelja i učenika'.
Dlake u nosnicama leševa
Nagrada za medicinu pripala je Natashi Mesinkovskoj i njezinom timu s Kalifornijskog sveučilišta Irvine zbog korištenja leševa kao sredstva za istraživanje postoji li jednak broj dlaka u svakoj od dvije nosnice osobe. Njihov zapis u International Journal of Dermatology kaže da je prosječan broj dlaka po nosnici oko 120 kod leševa koje su pregledali. Studija bi mogla pomoći u liječenju pacijenata s alopecijom, bolešću koja uzrokuje gubitak kose. Ljudi s alopecijom često gube dlačice u nosu, objašnjava Mesinkovska, što ih čini osjetljivima na alergije i infekcije.
Eksperimenti kojima se utvrđuje kako elektrificirani štapići za jelo i slamke mogu promijeniti okus hrane osvojili su nagradu za prehranu, a iza tih eksperimenata stoje Homei Miyashita i Hiromi Nakamura sa Sveučilišta Meiji u Japanu. 'Okus hrane može se odmah i reverzibilno promijeniti električnom stimulacijom, a to je nešto što je bilo teško postići konvencionalnim sastojcima kao što su začini', rekli su autori i pojasnili da je nedavno istraživanje pokazalo da je moguće povećati slanost hrane pomoću električne stimulacije jezika.
Stanley Milgram (koji je umro 1984.) i dva njegova učenika – od kojih je barem jedan, Leonard Bickman, još uvijek živ – dobili su nagradu za psihologiju zbog eksperimenata na ulici u New Yorku kako bi vidjeli koliko je prolaznika zastalo da pogleda gore. Nakon što su se nagledali ljudi kako gledaju gore, Bickman je preuzeo nagradu u ime cijele trojke.
Bieito Fernández Castro i njegov tim osvojili su nagradu za fiziku jer su izmjerili u kojoj mjeri seksualna aktivnost inćuna utječe na miješanje oceana i vode, odnosno može stvoriti male vrtloge koji miješaju različite slojeve vode u oceanima.
