Martina Dimoska dolazi iz malog grada po imenu Kičevo u Sjevernoj Makedoniji. Osim što je predstavnica svoje zemlje u Savjetodavnom vijeću svemirske generacije, prva je Emerging Space liderica iz Sjeverne Makedonije u Međunarodnoj astronautičkoj federaciji, te lokalna voditeljica tima na NASA Space Apps Challenge u Clevelandu i Mountain Viewu.

Trenutačno završava magisterij svemirskih studija na Međunarodnom svemirskom sveučilištu i postat će prva osoba iz Sjeverne Makedonije s tom diplomom. 'Trebam završiti još samo zadnji modul koji obuhvaća uzbudljivo stažiranje', priča nam Martina.

Čovječanstvo je već stoljećima fascinirano tajnama i bespućima svemira, a Martina je ravno shvatila da se želi baviti beskonačnim prostranstvom, koje je dodatno počelo uzimati maha kako se paralelno razvija svemirski turizam. Martina na svemir gleda kao na 'krajnju potragu za istinom'.

'Na putu sam inženjeringa i popularizacije STEM-a te istraživanja svemira jer vjerujem da će to pomoći čovječanstvu. Istraživanje svemira služi kao katalizator tehnoloških inovacija i napretka. Svemirske misije potaknule su napredak u raznim područjima; od znanosti o materijalima i robotike do telekomunikacija i medicine', ističe.

Nova misija pred Martinom i njezinim timom

Kao analogna astronautkinja sudjeluje u simuliranim svemirskim misijama i sličnim aktivnostima na Zemlji, čime mogu replicirati uvjete i izazove s kojima se suočavaju astronauti u svemiru. Tako mogu oponašati stanište Marsa ili Mjeseca, što je od velikog značaja za nove eksperimente u sadašnjim i budućim misija.

Prošle godine Martina je sredinom listopada provela 21 dan zatvorena s još dvoje kolega u simuliranom okruženju Marsova analognog staništa, s 20-minutnim kašnjenjem u komunikaciji sa Zemljom, a uskoro je u Španjolskoj čeka nova analogna misija APICES uz ESA-ina podršku ICEE.Space i Astroland Interplanetary Agency.

Najprije: Što su analogne astronautske misije?

Simulacije pomažu u testiranju tehnologija, svemirskih odijela, proučavanju ljudskog ponašanja i performansi, trajnosti i funkcionalnosti staništa, a usto pružaju jeftinija, raznolikija i pristupačnija mjesta za istraživanje svemira, u većem opsegu.

'Stvarno vjerujem da su analogne astronautske misije pristupačnija alternativa u kojoj možemo testirati sustave, staništa, eksperimente i posadu u raznim situacijama. To je jeftinija alternativa koja je skalabilnija i apsolutno ključan alat u svemirskom ekosustavu u ovom trenutku, jer želimo naseliti Mjesec i Mars.

Naravno, neki čimbenici su izvan naše kontrole; ne možemo promijeniti gravitaciju i nije pametno uvoditi zračenje kada članovi posade idu u misiju analognog astronauta. No definitivno možemo vježbati i testirati opremu, sustave, staništa i eksperimente u ekstremnim okruženjima', kaže Martina.

'Satelitska tehnologija revolucionirala je komunikaciju, vremensku prognozu i navigacijske sustave'

'Tehnologije razvijene za istraživanje svemira često nalaze praktičnu primjenu ovdje na Zemlji, poboljšavajući naše živote na bezbroj načina. Na primjer, satelitska tehnologija revolucionirala je komunikaciju, vremensku prognozu i navigacijske sustave, što je donijelo korist čovječanstvu širom svijeta', ističe.

Dodaje pritom da značaj istraživanja svemira također nadilazi neposredne praktične koristi, jer ono, kaže, predstavlja vrhunac ljudskih intelektualnih i filozofskih potraga.

'Nastojeći razotkriti misterije svemira, nastojimo shvatiti svoje mjesto u kozmičkoj tapiseriji i razumjeti prirodu samog postojanja. Istraživanje svemira nudi nam priliku za razmišljanje o dubokim pitanjima o životu i granicama ljudskog potencijala. Sudjelujući u ovoj konačnoj potrazi za istinom, ne samo da obogaćujemo naše kolektivno znanje, već i nadahnjujemo buduće generacije da sanjaju i istražuju', kaže analogna astronautkinja te dodaje:

'Moja se uloga razlikuje od misije do misije, ovisno o dinamici tima, potrebama misije i ostalim faktorima. Na nadolazećem APICES-u, analognoj astronautskoj misiji uz ESA-ina podršku ICEE.Space i Astroland Interplanetary Agency, moja primarna uloga je ona inženjerke posade, a sekundarna Crew Outreach Lead.'

Proces odabira analognog astronauta

Premda analogne misije imaju nevjerojatan potencijal u korist istraživanja svemira ako se pravilno provedu, za sada u Zajednici analognih astronauta još uvijek nedostaju standardizacijski protokoli, na primjer, različite misije analognih astronauta imaju različite protokole odabira i različite poteškoće ulaska. No kakav je proces odabira analognog astronauta, koji su kriteriji i kakvi su treninzi?

'Primijetila sam da različite nacije, regije ili čak kontinenti malo drugačije provode analogije. Definitivno mogu primijetiti varijacije između zemalja, pa čak i kontinenata, na primjer, procesi kvalifikacije obuke u SAD-u prilično su različiti od onih u Europi, što je prirodno jer nacionalne regulatorne institucije ili istraživačke institucije koje su uključene imaju različite prakse.

Na primjer, Savezna uprava za zrakoplovstvo uključena je kada analogni astronaut mora položiti FAA medicinski ispit. Različite analogne astronautske misije imaju različite ciljeve misije i fokus, pa će naravno pokušati pronaći najbolju opciju i najbolji tim koji odgovara tim potrebama. Međutim, postoje određene zajedničke točke i razmatranja za obuku i kvalifikacije, a ovo bi bio kratak pregled:

• Kriteriji i zahtjevi misije: Istraživačke organizacije koje provode analogne misije obično definiraju specifične kriterije i zahtjeve za kandidate za analogne astronaute. Od znanstvene ekspertize, fizičke spremnosti, psihološke otpornosti i dodatnih vještina relevantnih za ciljeve misije.
• Prijave i postupak odabira: Potencijalni analogni astronauti podnose prijave, a kod visokokvalitetnih analoga postupak odabira može biti malo rigorozniji. Od pregleda prijava, intervjua i medicinskih procjena kao i procjene relevantnih vještina i iskustva, povjerenstvo za odabir obično se sastoji od stručnjaka iz različitih relevantnih područja koji se mogu usredotočiti na istraživanje, održavati stanište i formirati koherentnu ekipu.
• Obuka prije misije: Odabrani analogni astronauti prolaze opsežnu obuku prije misije kako bi se pripremili za izazove s kojima će se susresti tijekom misija. Ova obuka može pokrivati područja kao što su ciljevi misije, znanstveni protokoli, hitni postupci, timska dinamika, komunikacijski sustavi i korištenje opreme i tehnologija specifičnih za misiju.
• Suradnički trening: U slučaju međunarodnih analognih misija, astronauti s različitih kontinenata mogu proći kolaborativni trening. To im omogućuje izgradnju učinkovitog timskog rada, međukulturalnog razumijevanja i komunikacijskih vještina potrebnih za uspješno izvršenje misije.
• Obuka specifična za lokaciju: Analogne misije često simuliraju specifična okruženja kao što su svemirska staništa, planetarne površine ili podvodna staništa. Posada prolazi obuku specifičnu za lokaciju kako bi se upoznala s jedinstvenim uvjetima, opremom i operativnim postupcima koji se odnose na analogno okruženje. Obuka može uključivati simulirane aktivnosti izvan vozila (EVA), znanstvene eksperimente, održavanje staništa i simulacije u hitnim slučajevima.
• Interdisciplinarna obuka: Analogni astronauti mogu dobiti interdisciplinarnu obuku za razvoj širokog spektra vještina potrebnih za uspjeh misije. To može uključivati geologiju, biologiju, inženjerstvo, robotiku, navigaciju i druge relevantne discipline, ovisno o ciljevima misije.
• Certifikacija i kvalifikacija: Tijekom procesa obuke, posada se procjenjuje i ocjenjuje kako bi se osiguralo da zadovoljava potrebne kvalifikacije i standarde. To može uključivati ispitivanja, simulacije i procjene njihove izvedbe u različitim scenarijima relevantnim za misiju. Važno je napomenuti da različite organizacije i analogni programi misija mogu imati svoje posebne protokole obuke i kvalifikacije. Europska svemirska agencija (ESA) i NASA, na primjer, imaju vlastite procese odabira i obuke za astronaute, koji se mogu razlikovati u određenim aspektima, ali dijele i mnoge sličnosti.

'U mom slučaju, pokušavam ići dalje od potrebnih kvalifikacija za obuku analognih astronauta, kao što je položen FAA medicinski ispit ili biti NAUI certificirani ronilac, kako bih testirala svoje sposobnosti. Tako sam također dobila certifikat za suborbitalne svemirske letove iz NASTAR centra i postala njihov prvi senior ambasador', pojasnila nam je detaljno Martina te dodala:

'Glavna razlika između orbitalnog i suborbitalnog leta je brzina kojom se vozilo kreće. Orbitalna svemirska letjelica mora postići ono što je poznato kao orbitalna brzina, dok suborbitalna raketa leti brzinom ispod te. ETC-ov Nacionalni centar za obuku i istraživanje u svemiru (NASTAR) je prvi, i do sada, koliko ja znam, jedini centar u SAD-u koji je odobrila Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) i može ispuniti zahtjeve obuke za komercijalne ljudske svemirske letove.

Priznat je kao vodeći u orbitalnoj i suborbitalnoj obuci za svemirske letove i poznat je po svom programu obuke za prevenciju i oporavak (UPRT) za komercijalne avijatičare. U svojim objektima obučavaju astronaute kao što su SpaceX, Axiom Space i Virgin Galactic. Objekt NASTAR-a ugostio je Inspiration4, Polaris Dawn, Richarda Bransona, Buzza Aldrina i mnoge druge divove koji su učinili izvanredne stvari u svemiru'.

Prema procjenama Northern Sky Researcha (NSR), do 2031. će čak 57.000 putnika odletjeti u svemir (op.a).

Martina ističe da je komercijalizacija svemirskog sektora u cjelini doista je važna jer je natjerala mnoge regije i zemlje da ulažu u istraživanje svemira. 'Toliko potencijala proizlazi iz inovacija Emerging Space Leaders, koji vode svoje regije naprijed. Uzbuđena sam što mogu doprinijeti potencijalnom multiplanetarnom čovječanstvu', kaže Martina.

Lekcije s misija

Zanimalo nas je koje lekcije nikad neće zaboraviti kao analogna astronautkinja, s obzirom na to da simulacije provodi u grupi gdje se prati i ljudsko ponašanje. Martina kaže da, iako je njezina analogna misija proizvela rezultate koji su korisni za zajednicu istraživanja svemira, najviše joj je značila osobna lekcija – naučila je koliko je važno analizirati sebe i bolje upoznati sebe, te se usavršavati kao ljudsko biće.

'Na Balkanu imamo mnogo reality TV emisija poput Big Brothera, a također smo imali blokade zbog pandemije covida-19 pa možda neki od čitatelja mogu zamisliti ili razumjeti kako ekstremna izolacija utječe na vas i kakav je osjećaj kad ograničena grupa od nekoliko ljudi komunicira.

Istina je da vam biti sam sa sobom i vidjeti kakvi ste izdvojeni iz svijeta, kad ovisite sključivo o članovima posade u izolaciji, daje oblik 'hiperfokusa'. S tim 'hiperfokusom' možete procijeniti sebe, svoju osobnost, pa čak i najmanji utjecaji koje imate na svoje članove posade mogu vam pomoći da izvučete informacije koje vas mogu učiniti boljim ljudskim bićem s više razumijevanja', ističe Martina.

'Izazovno je biti žena iz Sjeverne Makedonije u globalnom svemirskom ekosustavu'

A kako je biti žena iz Sjeverne Makedonije koja pripada globalnom svemirskom ekosustavu? 'Izuzetno izazovno', odgovara nam Martina. Kaže da ondje nikad nisu imali svemirsku agenciju niti zapaženije sudjelovanje u istraživanju svemira.

'Dok moje druge kolege podržavaju njihove nacionalne agencije i istraživačke institucije koje se fokusiraju na istraživanje svemira, ja obično ovisim o vlastitoj ušteđevini i moram raditi dodatne sate na drugom STEM poslu samo za pokrivanje troškova sudjelovanja. To su dugi sati i nevjerojatno toksična nepostojeća ravnoteža između posla i privatnog života. Moram reinvestirati sve što zaradim ili se natjecati za jednu jedinu stipendiju s cijelim svijetom jer moja zemlja i regija nemaju uspostavljene odnose s relevantnim institucijama koje bi financijski pomogle moje putovanje, niti vide vrijednost u kadrovima poput mene.

Doći iz nacije koja ne ulaže u svemir je teško jer imate veliku prepreku za sudjelovanje na temelju vaše nacionalnosti. Usto postoji toliko mnogo propisa kao što je ITAR (Propisi o međunarodnom prometu oružjem) koji to otežava. Nije važno kojoj svemirskoj agenciji želite pripadati u Europi ili SAD-u, ili čak privatnoj svemirskoj tvrtki; to je najteži put prema prilici za ulazak. Morate biti pravi stručnjak na terenu kako biste uopće dobili priliku, a povrh toga morate se neprestano dokazivati.

Osim toga, postoje izazovi kao što su pristranost, diskriminacija i predrasude zbog toga odakle dolazite, velik je problem ako ste asertivna žena koja je izravna i zna što želi ili zahtijeva poštovanje. Svemirska industrija je oštra i visoko konkurentna, a povrh toga morate raditi dodatne poslove kako biste podržali svoja nastojanja', govori nam Martina.

Voljela bi potporu svoje zemlje u istraživanju svemira

Stoga bi voljela u Sjevernoj Makedoniji dobiti potporu za istraživanje svemira te ondje uspostaviti relevantnu nacionalnu svemirsku instituciju.

'Vidim kako većina naših susjednih zemalja skače naprijed u odvažnim i hrabrim aktivnostima istraživanja svemira koje učvršćuju njihovu poziciju lidera, istovremeno pomažući svom društvu tehnološkim napretkom kroz poticanje inovacija uzrokovanih upravo novonastalim svemirskim aktivnostima. Nažalost, prema mom iskustvu, smatram da je zaista izazovno da dobijemo pažnju i da nas se sasluša. Izazovno je i pronaći sredstva i pridonijeti sustavnoj promjeni. Mnnogi od nas vjeruju da bi to imalo značajan utjecaj koji će uvelike pridonijeti našoj naciji', smatra Martina.

'Formiranje nacionalne svemirske institucije koja će službeno predstavljati našu zemlju, poput naše svemirske agencije, izdvojit će nas u regiji i pokazati našu sposobnost rješavanja problema, inovacija i doprinosa globalnom svemirskom ekosustavu. Zaostajemo, a ovako napokon možemo dostići druge i osigurati mjesta za puno talentiranih pojedinaca, a time i spriječiti 'odljev mozgova', naglasila je.

'Balkan nedovoljno ulaže u svemir i svemirske tehnologije'

Već dugo vremena stoga pokušava 'lobirati' kako bi vlast više pridonijela svemirskim aktivnostima, pogotovo jer smatra da će nove generacije s novim tehnologijama biti sve više zainteresirane u istraživanje bespuća svemira. A to bi, kaže Martina, mlade ljude moglo potaknuti na inovacije i hrabre iskorake.

Naša sugovornica navodi i da zemlje na Balkanu nedovoljno ulažu u svemir i svemirske tehnologije. Premda je uzbuđena zbog novih aktivnosti u regiji na tom tragu, kaže da je potrebno više financiranja, potpore te više nacionalnog i regionalnog angžamana.