Kako će izgledati povratak u školu tijekom pandemije Covida-19 i što bismo trebali znati o ponovnom otvaranju škola u doba pandemije, zanima to roditelje širom svijeta. Svaka zemlja ima svoju politiku, neke su odluke prepuštene na niže razine, sve do ravnatelja škola, a o tome se izjasnio i UNICEF.

Krajem kolovoza, navodi međunarodni fond pod okriljem Ujedinjenih naroda, više od milijarde učenika i dalje nije pohađalo školu zbog pandemije. Međutim u 105 od ukupno 134 zemlje u kojima su zbog lockdowna opustjele školske klupe učenici su pozvani da se vrate u svoje razrede. Neki su to učinili još prošli mjesec, neki to čine ovih dana, a neki će krenuti u škole u danima koji slijede.

Ponovno otvaranje škola trebalo bi biti u skladu sa sveukupnim zdravstvenim odgovorom na COVID-19 kako bi se zaštitili učenici, zaposlenici, učitelji i njihove obitelji. Pomicanje početka i kraja nastave, rad u turnusima, kombiniranje online i nastave uživo, boravak manje učenika u razredima, preseljenje u veće prostorije ili učenje na otvorenom, zabrana boravka u blagovaonicama... na izboru je niz preporučenih mjera, a UNICEF ih taksativno navodi u PDF dokumentu na šest svjetskih jezika.

Zazvonila školska zvona

Od Kine do Izraela i mnogih država između njih učenici se vraćaju u učionice nakon višemjesečnog boravka kod kuće. U kineskom Wuhanu, odakle se pandemija proširila svijetom, otvoreno je više od 2840 osnovnih i srednjih škola koje pohađa gotovo 1,4 milijuna učenika. Učenicima je prije ulaska u škole izmjerena temperatura, a uputili su ih i u tehnike pranja ruku.

Prošlog utorka zazvonila su školska zvona i u britanskim školama, a tamošnji premijer Boris Johnson ponovno je otvaranje škola nazvao 'moralnom dužnošću'. To je i središnji dio njegove strategije oporavka od pandemije koja je u Velikoj Britaniji odnijela više od 41.500 života.

Doduše, vlada nije donijela nacionalno pravilo o nošenju pokrivala za lice, već je te odluke prepustila pojedinim školama, uz ogradu da maske nisu obavezne u osnovnim školama.

Isti dan u školu su krenuli i mali Belgijanci; kod kuće su smjeli ostati samo oni iz visokorizičnih skupina. No djeca koja se vraćaju s odmora u područjima s visokom stopom zaraze moraju ostati u samoizolaciji 14 dana. Nošenje maski obavezno je za starije učenike.

Nakon šest mjeseci boravka kod kuće, ne računajući kratki povratak u lipnju, u škole se vratilo i više od 12 milijuna učenika u Francuskoj. Oni stariji od 11 godina, baš kao i svi učitelji, moraju nositi maske i održavati razmak. Škole u koje uđe koronavirus bit će odmah zatvorene, najavio je tamošnji ministar obrazovanja Jean-Michel Blanquer.

Učitelji prijete štrajkovima

Unatoč relativno visokoj stopi zaraze i zabrinutosti da bi se virus mogao proširiti školama, dva milijuna učenika sjelo je u klupe i u Izraelu. Stručnjaci podsjećaju da je prerano otvaranje škola prošlog svibnja odigralo značajnu ulogu u rasplamsavanju već ugasle pandemije u toj zemlji. Izraelske su vlasti zbog toga donijele nove propise namijenjene sprečavanju izbijanja epidemije i odlučile zadržati ih zatvorenima u 23 grada i mjesta s posebno visokom stopom zaraze.

Oni koji ostaju kod kuće nastavu bi trebali slušati online, no problem je u tome što više od 50.000 školaraca nema potrebnu opremu, a petina učenika nema računalo ili pristup internetu potreban za učenje na daljinu. Zemlji prijeti i opći štrajk učitelja i odgajatelja, najavljen i odgođen uoči prvog dana nastave. U tome nisu usamljeni; štrajk zazivaju i nastavnici u Francuskoj.

Unatoč velikom broju slučajeva zbog kojih je Španjolska trenutno najveće žarište pandemije u Europi, otvaraju se i tamošnje škole, baš kao što se nastava nastavlja i u Rusiji, u kojoj je dosad potvrđeno milijun slučajeva zaraze. Na snazi su neke mjere predostrožnosti, a obavezno nošenje maski nije među njima.

Školu već pohađa i više od milijun učenika u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a roditeljima je na izbor ostavljeno hoće li slati djecu u škole ili će pratiti nastavu od kuće. Obje opcije imaju svoje pobornike, a većina se slaže kako će osnovno i srednje obrazovanje u budućnosti biti sve virtualnije te da bi mrežno učenje moglo povećati kvalitetu obrazovanja. Međutim to ne znači da išta može zamijeniti 'jedinstven skup ljudskih vještina' koje se najbolje stječu druženjem i radom u grupama.

Nigerija je najavila otvaranje škola u drugoj polovici rujna, baš kao što je to planirano i u Kanadi.

Ići u školu ili ostati doma

Ići u školu ili ostati doma i učiti od kuće, to je ključno pitanje za mnoge roditelje. Gotovo trećina učenika osnovnih škola - i nešto više od petine srednjoškolaca - iz kanadske pokrajine Ontario ove će jeseni ostati doma. Skupina roditelja iz kanadske frankofonske pokrajine Quebec otišla je sa svojim zahtjevima do suda, tražeći da se njihovoj djeci omogući online nastava.

Premijer Quebeca François Legault pojadao se da se pokrajina suočava s nedostatkom učitelja i da u zemlji jednostavno nema dovoljno osposobljenih nastavnika za držanje online nastave svima koji bi je željeli pratiti iz sigurnosti svog doma.

Učenje na daljinu preferira i većina okruga u američkoj saveznoj državi New Jersey, dio je spreman za povratak djece u škole, a u četiri okruga preferiraju hibridnu kombinaciju predavanja uživo i online nastave, no konačnu odluku donijet će vlasti.

Njemačke kohorte

Škole su se otvarale još od početka kolovoza, kad se u 563 njemačke škole vratilo 152.700 učenika. Podijeljeni su u kohorte od nekoliko stotina učenika. Kohortama je zabranjeno međusobno miješanje, a svaka ima svoje učitelje. Ovim modelom želi se spriječiti da cijele škole odlaze u karantene u slučaju proboja virusa.

Učenici moraju nositi maske i unutar kohorti, u hodnicima i prilikom ulaska u učionice, ali ih mogu skinuti kad sjednu za svoj stol. Također im je savjetovano da redovito peru ruke i njima ne dodiruju ograde.

Mnogo toga prepušteno je školama da same odluče kako će organizirati nastavu. Eto, kad se 9. rujna otvori Katolička akademija Saint Mark u njujorškom Brooklynu, učenici od petog do osmog razreda nastavu će pohađati u velikoj dvorani za tjelesni odgoj, umjesto u klasičnim razredima. To će im omogućiti da održavaju propisani razmak.

Škola Paramount Charter Academy u Kalamazoou u saveznoj državi Michigan učenike pak podučava da 'svoje ruke, noge i predmete drže za sebe'. To znači da će djeci objašnjavati da se ne trebaju grliti, rukovati, a ne potiče se ni davanje 'petica'; u modi je dodirivanje laktovima.

Iz blagovaonica mnogih škola, poput one u Charlestonu, izbačeni su pladnjevi; u modi je 'hrana to go' te se dijeli u vrećicama.

Iako centri za kontrolu i prevenciju bolesti tvrde da je plastične i metalne konstrukcije dovoljno redovito čistiti te da ih ne treba dezinficirati, mnoge su škole zabranile grupiranje učenika na školskim igralištima. Tijekom odmora djeca smiju trčati i naganjati loptu, ali tobogani i penjalice do daljnjega su zabranjena zona.

Iz upotrebe su izbačeni čak i školski ormarići kako bi se u hodnicima napravilo što više mjesta, pa sad i američka djeca knjige i teke stalno vuku sa sobom, do škole i od učionice do učionice. Zatvoreni su i mnogi vodoskoci za ispijanje vode; umjesto toga učenici sad mogu napuniti boce na strogo čuvanim, beskontaktnim slavinama.

Potiču se i nove komunikacijske vještine. U osnovnoj školi Jefferson u Manitowocu u saveznoj državi Wisconsin tako djecu uče osmjehivati se očima.

'Smijemo li se zagrliti?', 'Je li koronavirus još uvijek jednako opasan?', 'Kada će cjepivo biti spremno?' U Norveškoj je na ta pitanja djeci uživo odgovarala tamošnja premijerka Erna Solberg u pratnji svojih ministara obrazovanja i obitelji.

Od početka pandemije čelnici nordijskih zemalja su na poticaj tamošnjih dječjih psihologa održali niz predavanja i često su odgovarali na pitanja djece; u Norveškoj su ministri imali već tri 'konferencije za tisak' na kojima su odgovarali isključivo na dječja pitanja, a program je emitiran uživo na državnoj televiziji.

U školu se vratio i virus

Dakako da povratak u školske klupe donosi rizik od širenja zaraze. Eto, nakon što je u školi u britanskom Burnleyju sedmogodišnjak bio pozitivan na COVID-19, čitav je razred, njih 25, poslan kući u dvotjednu samoizolaciju, a učionica je dezinficirana. U samoizolaciji su završili i svi njihovi roditelji.

Dvoje učenika bilo je pozitivno i u osnovnoj i srednjoj školi u irskom Kerryju, djecu su slali kućama i u Dublinu, a škola u Clareu zatvorena je najmanje tjedan dana jer su neki djelatnici bili u kontaktu sa zaraženima.

Koronavirus se unatoč mjerama opreza pojavio i u njemačkim školama; u prva dva tjedna nastave slučajeve zaraze prijavila je najmanje 41 od 825 škola u Berlinu. Kritičari se žale da su mjere u Berlinu previše opuštene te da bi i učenici i nastavnici trebali nositi maske i tijekom predavanja.

Zaboravljena djeca izbjeglice

Pandemija Covida-19 stvorila je 'najveći poremećaj obrazovnih sustava u povijesti', upozoravaju Ujedinjeni narodi, zahvativši gotovo 1,6 milijardi učenika u više od 190 zemalja. Mjerama je pogođeno 94 posto učenika širom svijeta, a u zemljama s niskim i srednjim prihodima njih čak 99 posto. Zatvaranje škola uzrokovano pandemijom pogoršalo je prethodno postojeću obrazovnu nejednakost, prema izvještaju Human Rights Watcha.

Procjenjuje se da u svijetu ima 13 milijuna djece izbjeglica. Još gore, polovica sve izbjegličke djece ne školuje se, primjećuje najnovije izvješće UNHCR-a. I nema nekih naznaka da bi se situacija uskoro mogla bitno popraviti. Naprotiv...