U ponedjeljak je u Nizozemskoj stupila na snagu nacionalna zabrana korištenja mobilnih telefona u školama, proširujući postojeću mjeru koja je već bila na snazi u srednjoškolskim učionicama, a od sada obuhvaćajući i osnovne škole. Ministarstvo obrazovanja u Den Haagu istaknulo je da mobilni telefoni ometaju učenike, smanjujući im sposobnost koncentracije, što negativno utječe na proces učenja.

Zabrana, međutim, nije apsolutna – telefoni se mogu koristiti u nastavi kada su nužni za specifične edukativne sadržaje, poput lekcija o medijskim vještinama, ili iz zdravstvenih razloga. Mjera koja nalaže da škole same provode zabranu na licu mjesta već pokazuje pozitivne učinke. Atmosfera se poboljšala, a učenici su postali društveniji i aktivniji tijekom odmora, objavio je nizozemski kanal NOS.

U mnogim europskim zemljama zabrana mobitela u školama postala je norma, no pristupi im se razlikuju, ovisno o obrazovnim politikama, lokalnim zakonodavstvima i odlukama samih škola.

Francuska je jedna od prvih europskih zemalja koja je uvela nacionalnu zabranu mobitela u školama, a učinila je to još 2018. godine. Zabrana se odnosi na učenike osnovnih i srednjih škola cijelo vrijeme boravka u odgojnoj ustanovi, a cilj je bio smanjiti distrakciju, poboljšati interakciju među učenicima te ih potaknuti na više fizičke aktivnosti tijekom školskog dana. Zabrana se pokazala učinkovitom jer su tijekom odmora i slobodnog vremena manje koristili uređaje, a više se uključivali u aktivnosti s vršnjacima.

U Švedskoj se zabrana korištenja mobitela također provodi, no odluka je prepuštena samim školama te one autonomno odlučuju hoće li i u kojoj mjeri regulirati upotrebu mobitela. Škole koje su uvele zabrane izvijestile su o pozitivnim rezultatima, uključujući bolju disciplinu i veću pozornost učenika tijekom nastave.

Nizozemska, Cipar, Engleska, Švedska, Grčka, Finska, Španjolska i Francuska samo su neke od europskih zemalja u kojima je u svim ili pojedinim školama, ovisno o odluci svake od njih ili odluci države, zabranjeno korištenje mobitela. Isto vrijedi za Hrvatsku. Zabrana korištenja mobitela u našoj zemlji nije uvedena na nacionalnoj razini, a mnoge škole provode svoje mjere ograničavanja ili zabrane.

Slične inicijative i u Hrvatskoj

Prošle godine tim Instituta za društvena istraživanja, na čelu s dr. sc. Borisom Jokićem, dr. sc. Zrinkom Ristić Dedić i Janom Šimon, objavio je izvješće o korištenju mobitela u osnovnim školama u Hrvatskoj iz perspektive učitelja i učenika. Istraživanje, provedeno na uzorku od preko 9000 učitelja i učenika u osnovnim školama tijekom lipnja i srpnja, otkrilo je da 85 posto nastavnika podržava ograničenje ili zabranu mobitela u školama te da značajan dio učenika izražava slične stavove.

Izvješće pokazuje različite perspektive među generacijama učenika, pri čemu oni stariji češće zagovaraju zabranu, a mlađi ostaju podijeljeni. Unatoč različitim mišljenjima, postoji snažna podrška među nastavnicima za reguliranje upotrebe mobitela kako bi se osigurale veća koncentracija i bolja atmosfera u učionicama.

Primjer iz Splita

Korištenje mobitela zabranilo je nekoliko škola u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru i Osijeku.

Prošle godine splitski Aktiv ravnatelja osnovnih škola donio je odluku o zabrani korištenja mobitela u 28 osnovnih škola na području Splita. Prema tom izvješću, djeca i dalje mogu nositi mobitele u školu, ali ih ne smiju koristiti tijekom nastave, a ni za vrijeme malih i velikih odmora. Od prošlog polugodišta u svim riječkim osnovnim školama vrijedi isto pravilo - mobiteli se više ne smiju koristiti za vrijeme odmora. Od ulaska u školu pa sve do izlaska iz nje mobitel se ne smije vaditi iz torbe i zvuk mu mora biti utišan.

Posebno zanimljiv primjer dolazi iz Splita, iz Osnovne škole Kamen-Šine, u kojoj je uvedena zabrana nošenja mobitela u školu.

'Splitske škole su tijekom 2023./2024. godine donijele odluku o zabrani korištenja mobitela u školi, a ona se, barem kada je naša škola u pitanju, nije pokazala najboljim rješenjem. Zato smo pokrenuli inicijativu o zabrani nošenja mobitela u školu i ona je prije toga prošla odobrenje roditelja na roditeljskim sastancima, zatim Vijeća roditelja, Vijeća učenika, Učiteljskog vijeća i Školskog odbora, nakon čega od proljeća ove godine naši učenici ne nose mobitele u školu, osim iznimno - ako su potrebni zbog zdravstvenih razloga', kaže nam ravnatelj škole Božo Ujević.

Tvrdi da je od tada ponašanje učenika puno bolje, pa tako i njihovo praćenje nastave. 'Što se tiče odvijanja nastave kada su potrebni mobiteli, što je rijetko, oni ih taj dan mogu donijeti i koristiti uz odobrenje ravnatelja. Na odmoru se učenici puno više druže i razgovaraju. Produženi boravak se provodi u prva tri razreda, a učenici nižih razreda ni prije nisu baš pretjerano nosili mobitele, tako da to njima nije bio nikakav problem', kaže Ujević.

Što se tiče roditelja, kaže da nije bilo negodovanja zbog ove mjere. 'Nakon zabrane bilo je nekoliko oduzetih mobitela, po koje su morali doći osobno u školu i preuzeti ih, a taj bi dolazak stručna služba iskoristila i za pedagoški razgovor s roditeljima, s ciljem da ih se uvjeri da je za dobrobit njihovog djeteta važno da ga ne nosi u školu. Naglašavam da nijedan roditelj nije žučno negodovao ili se na bilo koji način usprotivio zabrani', navodi Ujević.

'S obzirom na to da smo s mjerom krenuli tek od sredine nastavne godine, nismo poduzimali nikakve pedagoške mjere jer je sam dolazak roditelja u školu, uz pedagoški razgovor, sasvim dovoljna mjera nakon koje se zabrana nije više kršila. Što se tiče uspjeha, ne možemo odgovoriti na to pitanje jer je prekratko razdoblje, ali važnije od uspjeha je to da učenicima pošaljemo poruku da je korištenje mobitela više od pet sati dnevno štetno za njihovo mentalno zdravlje, a iz anketa znamo da je upotreba mobitela kod pojedinih učenika i po više od pet sati dnevno, što je, priznat ćete, zaista pretjerano bez obzira koji se sadržaji prate, a najčešće se prate sadržaji 'sumnjive kvalitete'. Tolika upotreba mobitela udaljila je učenike od fizičkih aktivnosti, dovela do sve veće pretilosti i još niza drugih negativnosti koje se ili će se u sve većoj mjeri pojavljivati u narednom razdoblju', kaže Ujević.

Stoga predlaže Ministarstvu obrazovanja da odluku kao što je ona u OŠ Kamen-Šine donese za sve škole u Hrvatskoj te da 'hitno uvede povećanje nastave tjelesne kulture kako bi svaki dan učenici barem jedan sat bili fizički aktivni'.