'Moramo zaštititi našu demokraciju i u digitalnom svijetu, posebno u svjetlu nadolazećih izbora', napisala je Faeser na društvenim mrežama, dodavši kako je ključno biti spreman na prijetnje poput hakerskih napada, manipulacija i dezinformacija.

Njemački mediji izvijestili su da će zemlja najvjerojatnije glasati na izvanrednim izborima 23. veljače, nakon što se trostrana koalicijska vlada kancelara Olafa Scholza raspala zbog unutarnjih sukoba prošlog tjedna. Prema godišnjem izvješću Njemačkog saveznog ureda za informatičku sigurnost (BSI), razina prijetnji u području kibernetičke sigurnosti ostaje visoka, osobito zbog ruske invazije na Ukrajinu, piše Euronews.

Glavne prijetnje i slabosti

Izvješće identificira 22 napredne prijetnje (APT), uključujući skupine koje se bave kibernetičkom špijunažom protiv javnih tijela i privatnih poduzeća. Također su otkriveni ozbiljni nedostaci u sigurnosnim sustavima poput vatrozida i VPN-ova, koje je potrebno hitno riješiti.

Njemačka je 2024. godine modernizirala svoje zakonodavstvo o IT sigurnosti, proširivši obveze poduzećima u različitim sektorima da implementiraju mjere kibernetičke sigurnosti i prijave sve napade na njihove sustave.

Izborna sigurnost i dezinformacije

Iako posljednji izbori 2021. nisu zabilježili 'veliku dezinformacijsku kampanju', izvješće francuskog Instituta Montaigne pokazalo je da su se širile teorije zavjere o nesigurnosti glasovanja putem pošte i navodnim manipulacijama, unatoč nedostatku dokaza o prevari.

Ove godine Njemačka se suočava s dodatnim izazovima zbog digitalizacije izbornog procesa, dok stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju na rizike koje predstavljaju dezinformacije i strani utjecaji. Ministarstvo unutarnjih poslova ističe kako će dodatno ojačati svoje sustave kako bi osigurali integritet predstojećih izbora.