Razmislite o piljevini. Jesti piljevinu vjerojatno je zadnja stvar koja vam pada na pamet (osim ako su u pitanju glodavci), no to bi se moglo promijeniti zahvaljujući estonskom startupu.

ÄIO, osnovan 2022., osmislio je način proizvodnje masti i ulja iz industrijskog otpada; jedan je od vala novih startupa koji koriste mikrobnu fermentaciju za proizvodnju ulja i masti zajedno. ÄIO, čije je sjedište u Tallinnu, razvio je soj kvasca (nazvan 'crvena buba') koji može konzumirati celulozne šećere u nusproizvodima poljoprivrede i drvne industrije kao sirovinu, za što tvrdi da je isplativije i održivije.

'Ono što smo razvili vrlo je slično kuhanju piva, pri čemu se kvasac koristi za pretvaranje šećera iz ječma u alkohol, a hmelj se dodaje za okus', rekao je suosnivač startupa Petri-Jaan Lahtvee za Euronews Next, objašnjavajući kako to radi u najjednostavnijem obliku. 'Koristimo drugu vrstu kvasca koji pretvara šećere iz industrijskih popratnih tokova, ali ne u etanol – umjesto toga u masti i ulja', pojasnio je. 'To je u osnovi vrlo prirodan proces, poput fermentacije', dodao je.

'Naše održive alternative savršena su zamjena za mnoga biljna ulja i životinjske masti. Uz pomoć biotehnologije, ÄIO uvodi nove načine za proizvodnju ukusnijih i zdravijih alternativnih mikrobnih ulja koja imaju potencijal zamijeniti neodržive sastojke u našim prehrambenim lancima', misao je kojom se vode.

Drvo, poljoprivredni nusproizvodi poput slame, pa čak i otpad od hrane, mogu se pretvoriti u sastojke za prehrambenu ili kozmetičku industriju. Ružičasto crveno ulje, proizvedeno ÄIO-ovim inovativnim postupkom, idealno je za izradu alternativa mesu.

Tvrtka kaže da su njena inkapsulirana ulja 'savršena' biljna zamjena za pekarske proizvode. Osim što su 'ukusnija i zdravija' od alternativa na tržištu, ključna prednost njihova izuma je to što 'ublažava veliki utjecaj' životinjskih masti i biljnih ulja na okoliš, rekao je Lahtvee za Euronews Next.

Proizvodnja palminog ulja – koje se koristi u mnoštvu svakodnevnih proizvoda poput namaza i šampona – uzrokovala je razorno krčenje šuma diljem Azije, Afrike i Latinske Amerike, prema Svjetskoj zakladi za prirodu. A upravo je palmino ulje tržište na koje cilja taj startup.

Upcycling kućnog otpada

Njihova ideja ima i drugih prednosti. Lahtvee tvrdi da njihov proces može poboljšati sigurnost hrane kada se koriste lokalni inputi, podsjećajući da su pandemija covida i rat u Ukrajini poremetili globalne lance opskrbe. Gledajući u budućnost, taj estonski znanstvenik i poduzetnik kaže da ÄIO radi na tehnologijama za upcycling (ponovno korištenje postojećih materijala) kućnog otpada od hrane, poput kore od banane i naranče.

Ipak, suočavaju se s mnogim preprekama. Na pitanje suočava li se ÄIO s predrasudama potrošača, koji možda nerado jedu industrijske nusproizvode, Lahtvee inzistira na tome da je njihov proces isti kao i proizvodnja druge fermentirane hrane poput kimchija ili jogurta.

Zatim je tu pitanje cijene. Kako bi se učinkovito natjecali na tržištu, proizvodi ÄIO-a moraju biti jeftiniji od alternativa, posebice palminog ulja. To trenutno nije slučaj, iako stručnjaci iz industrije tvrde da bi inovativne zamjene bile mnogo konkurentnije kada bi se ekološka cijena proizvoda životinjskog i biljnog podrijetla uzela u obzir i uklonile državne subvencije.

ÄIO je prikupio milijun eura od investitora početkom 2023. kako bi podržao svoj pokušaj revolucioniranja prehrambene industrije. No problem ostaje zakonodavstvo. 'Pravne barijere vjerojatno je najteže prevladati ili recimo da sadrže najviše neizvjesnosti jer smo tehnološki uspjeli vrlo lijepo povećati proces', rekao je Lahtvee za Euronews Next.

'Najveća nepoznanica za nas danas su propisi, a svi znamo i razumijemo da hrana mora biti sigurna. Ali procesi podnošenja zahtjeva za normalnu dozvolu za hranu danas su, kako da kažem, ne baš razumljivi ili predvidljivi', ustvrdio je.

EU ima neka od najstrožih pravila za proizvodnju hrane na svijetu. Oni pomažu osigurati da jestivi proizvodi nisu štetni za potrošače ili okoliš. Međutim neki stručnjaci i ljudi iz industrije tvrde da zakoni EU-a koče inovacije u području hrane.