budućnost zapošljavanja

Morate li znati programirati da poslodavcu budete poželjni? Pogledajte što kaže stručnjakinja

24.10.2018 u 11:31

Bionic
Reading

Kako će izgledati radna mjesta za pet godina i bez kojih znanja za njih nećemo moći konkurirati, pitali smo Maju Brkljačić iz Algebre, HT-ova partnera na nadolazećem HACK IT DAYZ hackathonu. Za tportal otkriva najveće zablude o profesionalnom razvoju te što već danas možete poduzeti da ostanete konkurentni

Davno su prošla vremena kad ste mogli odabrati karijeru i bez puno profesionalne nadogradnje biti na istom tom mjestu cijeli radni vijek. Očekuje se da će se 30 posto svih radnih mjesta dramatično promijeniti ili nestati u sljedećih pet godina dok će 60 posto radnih mjesta istu sudbinu doživjeti u periodu od 10 godina. Upozorava na to Maja Brkljačić, business development manager u Algebri, te otkriva što nam je činiti.

Bez kojih znanja radnik u idućih pet godina neće moći?

Korištenje bazičnih digitalnih tehnologija već je danas jedan od temeljnih preduvjeta za sposobnost funkcioniranja u poslovnom svijetu. I to je trend koji će dalje samo rasti. Digitalni alati za suradnju, komunikaciju, stvaranje, sve su to postali svakodnevni alati bez kojih više ne možemo. Za pet godina takozvane pametne tehnologije bit će još prisutnije. Ključ će biti u njihovu kreativnom korištenju: znati kako iskoristiti neki digitalni alat da biste poslovni problem što učinkovitije riješili. Danas razgovaramo o pametnom domu, u kojem su svi naši uređaji internetom povezani s našim pametnim telefonom, prilagođavaju se našim potrebama i ukusima, a sutra su na redu pametni gradovi u kojima će sve aktivnosti na gradskim površinama kroz internet stvari biti međusobno povezane, informacijski dostupne, uz radikalnu transparentnost koju donosi digitalna tehnologija. Sve repetitivne poslovne aktivnosti bit će automatizirane. Digitalna disrupcija u poslovnom svijetu bit će nemilosrdna: tko ne bude slijedio korak, neće moći funkcionirati.

Prijavite se na HACK IT DAYZ hackathon

Hrvatski Telekom, u suradnji s ostalim partnerima, otvara prijave za treći HACK IT DAYZ 24. i 25. studenog u AlgebraLabu u Zagrebu. Riječ je o 24-satnom intenzivnom radu za programere, dizajnere i ostale motivirane pojedince ili grupe koji žele realizirati nova kreativna rješenja na temu 'Budućnost videokomunikacije'. Prijave su otvorene do 2. studenog za sve koje vesele mogućnosti što ih pružaju najnovije tehnologije i inovacije te pozitivne promjene koje one donose društvu.

A što će biti važno za radno mjesto budućnosti u HT-u, otkriva Livia Novaković, voditeljica Core Communication Competence centra koji organizira hackathon Hrvatskog Telekoma:

'Budućnost radnog mjesta u velikoj kompaniji poput Hrvatskog Telekoma leži u agilnom načinu rada, po uzoru na velike IT gigante, telekome i banke. Više od 80 posto američkih tvrtki usvojilo je načela agilnog razvoja te više od 60 posto projekata vode po agilnom principu. Po uzoru na njih, mi u HT-u uvodimo digitalne agilne squadove kojima se ubrzavaju procesi, rješenja donose učinkovitije i koji okupljaju najbolje stručnjake, a u njih izravno uključujemo i kolege koji su tek počeli raditi kod nas. Prilikom samog procesa potrage za novim zaposlenicima koristimo se online testiranjima, a sve više i gamifikacijskim alatima – pomoću igrica kandidati sudjeluju u različitim aktivnostima koje vide kao izazov i zabavu te su više angažirani prilikom testiranja te postižu bolje rezultate'.

Kako će izgledati njegovo radno mjesto u odnosu na danas?

Radno mjesto budućnosti bit će prije svega izuzetno dinamično. Davno su prošla vremena u kojima ste mogli odabrati karijeru i bez puno profesionalne nadogradnje biti na istom tom mjestu cijeli životni vijek. Očekuje se da će se 30 posto svih radnih mjesta dramatično promijeniti ili nestati u sljedećih pet godina dok će 60 posto radnih mjesta istu sudbinu doživjeti u periodu od 10 godina. Osnovna karakteristika promjena koje donosi digitalna tehnologija je nedostatak predvidljivosti. Gotovo je nemoguće s ikakvom sigurnošću prognozirati kako će izgledati radna mjesta za 10 godina jer se promjene kojima svjedočimo događaju sve većom brzinom. Najnoviji modeli umjetne inteligencije danas prevode s jednog jezika na drugi brzinom kojom pritisnete tipku na računalu. Umjetna inteligencija dijagnosticira bolesti poput karcinoma brže i uspješnije od čovjeka. Samovozeće jedinice najavljuju revoluciju u području transporta, ali i svih ostalih pratećih industrija. Chatbotovi već danas mogu pružati podršku kako studentima u nastavi tako i u svim područjima u kojima se inače koriste službe za brigu o korisnicima usluga. Automatizacija će odnijeti više od 70 posto trenutnih radnih aktivnosti (ne radnih mjesta, nego aktivnosti unutar postojećih radnih mjesta), ali to ne znači da će radna mjesta nestati: daleko od toga. Digitalna tehnologija stvara potrebu za novim radnim mjestima, a na njima će se tražiti visoka sposobnost prilagodljivosti promjenama, kritičko i analitičko razmišljanje, vještine komunikacije i sposobnost timskog rada.

  • +2
Maja Brkljačić Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kakva je uloga videokomunikacije u rastućim biznisima?

Ulogu videokomunikacije smatramo izuzetno važnom. Komunikacija je jedna od četiri najvažnije ljudske vještine: ako ne znate komunicirati, ne možete raditi s ljudima. Digitalna komunikacija, koja je danas prevladavajuća u poslovnom svijetu, a sve jača i u privatnom, ima svoje jake strane u vidu lake i brze dostupnosti, ali i ograničenja, koja kao ljudi osjećamo kad nam nedostaje ona face-to-face komunikacija. Videosadržaji tu mogu izuzetno puno pripomoći. U kombinaciji s mogućnostima umjetne inteligencije, videokomunikacija će donijeti revoluciju u svijetu chatbotova, koji su danas već svakim trenutkom sve važniji u svim granama biznisa. Danas s Amazonovom Alexom, Siri s iPhonea ili Microsoftovom Cortanom razgovarate samo glasom: pitanje je dana kad će one dobiti i svoj videooblik. A dotad ćemo, vrlo izgledno, imati i tehnološka rješenja hologramskih prikaza i drugih pojavnih oblika osobnih asistenata. Mogućnosti su zaista neograničene.

Kakvu vrstu dodatnog obrazovanja predlažete?

Nismo pristalice filozofije da se svi moraju baviti programiranjem ili da svi ljudi trebaju biti hard core digitalci. Štoviše, to razmišljanje smatramo potpuno pogrešnim. Nije središnji problem radnih mjesta sutrašnjice nedostatak programera, već činjenica da će rijetko koje zanimanje biti moguće i zamisliti bez vrlo jakog obrazovanja u području digitalnih tehnologija. Nekad su ilustratori knjiga crtali na papiru: danas ako ne znate raditi u nekom od programa za ilustriranje, ne možete se baviti tim poslom. Isto vrijedi za dizajn, arhitekturu, modu – sve kreativne industrije. Ali ne samo za njih. Menadžeri svih profila moraju jako dobro poznavati informatičku tehnologiju ako žele uspješno upravljati svojim biznisima. Isto vrijedi za ostala zanimanja. Marketing bez oglašavanja na Googleu ili društvenim mrežama danas je nezamisliv. Tehnologije poput blockchaina započinju ozbiljan prodor u svijet proizvodnje hrane, financija i prava – nakon njih više ništa neće biti isto. Naša je preporuka da digitalnu tehnologiju treba shvatiti kao alat za uspješno obavljanje posla i onda taj alat savladati što je bolje moguće kako bismo onaj posao koji zaista volimo mogli obavljati što je bolje moguće, odnosno kako bismo u njemu mogli postati izvrsni. Bez digitalne tehnologije nema više profesionalne izvrsnosti.