Da domaća IT industrija svake godine do 2020. raste šest posto, još uvijek bi bila lošija od prosjeka Europske unije ove godine, iako bi u tom razdoblju otvorila deset tisuća radnih mjesta, a vrijednost bi joj narasla na milijardu i pol dolara (oko 8,2 milijarde kuna).

Procjena je to analitičara Svena Marušića iz tvrtke InfoCummulus, koja se mogla čuti tijekom konferencije o ICT-u koju je organizirala stranka Nacionalni forum. Iako ga je priredila politička stranka, ispostavilo se kako je - sadržajno gledano - to bio jedan od kvalitetnijih skupova vezanih uz informatičke teme u zadnje vrijeme.

Mada se moglo čuti dosta općih mjesta (manjak obrazovane radne snage, odljev mozgova, preveliko porezno opterećenje i cijena rada...), pa i floskula, poštedili su nas političke površnosti - česte kad je ICT u pitanju - i pustili na pozornicu ljude koji dobro poznaju teme o kojima su govorili. Slučajno ili ne, većina ih je bila (ili još uvijek jest) vezana uz Microsoft Hrvatska.

Marušić je također naglasio kako je domaći IT četiri puta podinvestiran u odnosu na europski prosjek, a i potrošnja na informatiku po glavi stanovnika je otprilike toliko puta manja.

Stagniramo u razvoju širokopojasnog pristupa internetu zbog toga što, kako je rekao, trenutno vladajući oligopol nije motiviran za investicije i razvoj. Država će, uvjeren je, morati intervenirati - putem regulacije, deregulacije, subvencijama ili kako god zna.

Upozorio je i na nepovoljnu strukturu potrošnje na IT, u kojem gotovo pola udjela drže državne institucije i velike kompanije. Gospodarstvo premalo troši, što nas vodi u spiralu zla, u kojoj manjak ulaganja dovodi do smanjivanja konkurentnosti, što vodi do pada prihoda i daljnjeg smanjivanja ulaganja.

ICT može biti jedna od industrija na kojoj će počivati razvoj Hrvatske, ali samo ako djelujemo odmah, uvjeren je Marušić. Trebat će mijenjati porezne zakone, obrazovni sustav, drukčije se odnositi prema investicijama i tržištu rada.

Marušić je i nešto kasnije, tijekom okruglog stola o ICT-u kao potencijalu za povećanju konkurentnosti države i gospodarstva, privukao pozornost izjavom kako Hrvatska elektroprivreda ima dovoljno širokopojasne infrastrukture kojom može pokriti cijelu državu.

Treba samo riješiti problem posljednjeg kilometra, odnosno kako povezati tu mrežu - koja završava u HEP-ovim transformatorima i drugim objektima - s krajnjim korisnicima. 'Slovenci su to napravili. Nije mi jasno zašto nismo i mi', rekao je.

Na njega se nadovezao Đuro Lubura, konzultant na području elektroničkih komunikacija i poslovne sigurnosti, ustvrdivši kako država ne zna upravljati širokopojasnom infrastrukturom koju ima u vlasništvu te kako bi deset posto više korisnika broadbanda donijelo povećanje BDP-a za 1,38 posto.

Direktor tvrtke IN2 Ante Mandić istakao je i to što najveći IT projekti idu državnim tvrtkama, kao što su APIS IT ili FINA, koje su zbog toga u povlaštenom položaju. Moglo bi im se dogoditi da, poput građevine, zbog toga atrofiraju i ne uspiju postati dovoljno konkurentne.

Zanimljiv nastup imao je i Luka Abrus, direktor tvrtke Pet minuta, koji je rekao kako su kroz plaće i doprinose devet puta vratili iznos koji su svojedobno dobili od BICRO-a. 'Država bi trebala pratiti što se događa s njenim ulaganjima i mjeriti učinke. To će dati rezultate', uvjeren je.

Ratko Mutavdžić, osnivač i direktor tvrtke Projektura, rekao je kako su startupi poligon za jeftino istraživanje i razvoj te da ih u tom smislu veće tvrtke i korporacije trebaju i koristiti, i za industrije poput metaloprerađivačke, farmaceutske, drvne, tekstilne, pa i turizma.

Informatika bi trebala biti obvezan predmet već u osnovnoj školi, složni su bili sudionici konferencije, što bi moglo potaći veće zanimanje za prirodne i tehničke znanosti, u kojima nam već godinama nedostaje stručnjaka.

U potrazi za njima tvrtke su pristiljene same organizirati edukacije ili otvarati tvrtke u inozemstvu, na jeftinijim tržištima poput srbijanskog.