'U Čeljabinsku vidjeli smo tip kometa od kojeg gotovo da i nema nikakvih ostataka meteorita', rekao je Aleksandar Bagrov, član Astronomskog instituta Ruske akademije znanosti, a prenosi Interfax.

Teoriju o kometu mogao bi podržati i podatak prema kojem je u trenucima pada asteroida nad Čeljabinskom u atmosferi metereološkim instrumentima zabilježen porast koncentracije vodenih para, koji bi mogao sugerirati da se gorući objekt u atmosferi najvećim dijelom sastojao od komada leda, što je odlika kometa

No, u tom se slučaju postavlja se pitanje kako to da je onda, unatoč prvotnim izvještajima prema kojima je cijeli meteor izgorio u atmosferi, u jezeru Chebarkul ipak nađeni maleni fragmenti meteorita, čija analiza pokazuje da asteroid iz Čeljabinska spada u skupinu hondrita – vrstu kamenih meteorita koji sadrže oko 10 posto željeza. U ispitanim uzorcima pronađenima u jezeru otkriveni su i tragovi sulfita te minerala olivina.

Viktor Grohovski, član odbora za meteorite Ruske akademije znanosti, smatra kako će ekipe istraživača zasigurno naći još fragmenata meteorita, odnosno kako je to samo pitanje vremena.

O porijeklu meteroida nad Čeljabinskom tportal je popričao i s dr. Dariom Hrupecom, astrofizičarom zaposlenom na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, koji nam je prvo razjasnio nejasnoće u terminologiji.

'Meteor je pojava u atmosferi koja nastaje upadom meteorida. Ta pojava je najčešće svjetlosna (kratkotrajni trag na noćnom nebu), a ponekad i zvučna. Naravno, kad se upad meteorida u atmosferu događa danju, kao u nedavnom slučaju kod Čeljabinska, onda nije dominantan svjetlosni trag. Zapravo, upad malih meteorida se danju ni ne opaža jer je svjetlosni trag preslab. Ali veliki meteorid danju može ostaviti "dimni" trag, kao mlazni avion, te izazvati zvučni udar, opet kao avion koji premaši brzinu zvuka u zraku. Vijesti poput "Meteor je težio 10 tona prije ulaska u Zemljinu atmosferu!" su krivo sročene. Trebalo bi reći: "Meteorid je težio 10 tona prije ulaska u Zemljinu atmosferu!"', pojasnio je dr. Hrupec.

'E sad dalje: što je meteorid? To je sitno tijelo Sunčeva sustava koje potječe od asteroida (bolji naziv je planetoid) ili kometa. "Sitno" je relativan pojam (sitno u odnosu na planetoide i komete) te ima dosta veliki raspon veličina: od zrnaca pijeska do ogromene gromade od više stotina tona. Naravno, raspodjela po veličinama je takva da jako malih ima jako puno, a ogromnih malo. Najmanje meteoride nazivamo mikrometeoridi. Oni su premali da bi ostavljali tragove, padaju stalno. Dnevno na Zemlju padne oko 40 tona mikrometeorida! Tijela poput lopte upadaju u atmosferu jednom na dan. Tijela poput automobila nekoliko puta godišnje, a tijela poput kamiona jednom u par godina. Znači, nije to tako rijetko. Veći meteorid ne izgori potpuno nego njegovi ostaci dospiju do tla ili dna mora i jezera. Takve ostatke nazivamo meteoritima. Dakle, meteoriT je ostatak meteoriDa koji je dospio do površine Zemlje. A meteor je pojava', dodao je astrofizičar s 'Ruđera' u razgovoru za tportal, pa prokomentirao i teoriju o kometu.

'I konačno, eksperte zanima porijeklo. Zato skupljaju ostatke po tlu, meteorite, da vide je li meteorid potekao od nekog planetoida ili pak kometa. U slučaju Čeljabinska tih ostataka ima, čini se, dosta jer se radilo o malo većem tijelu. I sretna je okolnost da je mjesto pada zaleđeno jezero gdje se ti crni "kamenčići" lako nalaze na bijeloj podlozi. Zato istraživači koji se time bave ponekad idu "u berbu" na Sjeverni ili Južni pol', rekao nam je dr. Hrupec, pa dodao kako je moguće da se radilo o 'djeliću koji je tko zna kada otpao s nekog kometa'.

'A možda nije nikad bio dio kometa. Uglavnom, to će se pokušati procijeniti prema sastavu, građi, karakteristikama nađenih meteorita. Kometsko porijeklo je rjeđe. Zato istraživači svaki put spominju mogućnost kometa. Naime, to bi bilo zanimljivije za njih. Nama je, ruku na srce, to svejedno. Glavno da nije nikome pao na glavu', zaključio je u šali dr. Hrupec.