Prema podacima zaštitara prirode brojevi medvjeda, vukova, risova, orlova, lešinara i drugih divljih životinja ubrzano rastu najvjerojatnije zahvaljujući zabranama izlova te seobi ljudi iz ruralnih područja u gradove. BBC je poseban filmski prilog posvetio smeđim medvjedima u Hrvatskoj.

U razgovoru za britansku medijsku kuću Frans Schepers i Davor Krmpotić iz udruge Rewilding Europe ističu da u šumama Hrvatske, Slovenije i okolnih krajeva danas ima oko 3.000 smeđih medvjeda, od čega oko 1.200 u Hrvatskoj. Krmpotić kaže da je jedno od njihovih najvažnijih staništa Velebit.

'Kada dobijete priliku vidjeti medvjeda iz blizine, s udaljenosti od 10-ak metara, to je iskustvo koje vam stvarno mijenja perspektivu gledanja na prirodu i divlje životinje pa čak i na svakodnevni život', kaže Krmpotić.

Schepers ističe da je ovaj oporavak dokaz da medvjedi i druge divlje životinje nisu trajno izumrle u Europi.

'Ovo je potvrda da zaštita stvarno djeluje. Ako imamo resurse, pravu strategiju i ako uložimo napore, konzervacija funkcionira. To jako ohrabruje u vrijeme kada se toliko govori o smanjenju bioraznolikosti i problemima okoliša', rekao je čelnik udruge.

'Jako smo ponosni na naše medvjede u Hrvatskoj. U njima možemo prepoznati sve osobine ljudi – snagu, strah i ljutnju. Jednostavno su divni', kaže Krmpotić.

Studija, koju su proveli Zoological Society iz Londona, udruga Birdlife i European Bird Census Council, istražila je populacije 18 vrsta sisavaca i 19 vrsta ptica u Europi. Rezultati su pokazali da su se od 1960. do danas uglavnom svima osim iberijskim risovima brojevi značajno povećali.

Najveći porast, veći od 3.000%, bilježi se u populacijama europskih bizona, euroazijskih dabrova, bjeloglavih pataka i nekih divljih gusaka.

Broj divljih sisavaca najviše je porastao u južnoj i zapadnoj Europi, za oko 30%, dok je onaj ptica uglavnom ostao isti.

Autori izviješća priznaju da oporavak nekih velikih predatora, poput vukova u Francuskoj, izaziva zabrinutost poljoprivrednika. No ističu da bi taj problem trebalo riješiti državnim kompenzacijama za ubijenu stoku. Smatraju da bi ruralne zajednice i ekoturizam u konačnici mogli profitirati od zaštite životinja.