Mnoge su bolesti iskorijenjene ili suzbijene, značajno je smanjen mortalitet djece, a povećana je i kvaliteta života starijih ljudi. Starenje populacije aktualiziralo je neke nove bolesti poput raka ili neurodegenerativnih oboljenja. No napredak znanosti daje nade da bi se i one s vremenom mogle uspješno liječiti, a život još produžiti.

U tim naporima svoj obol su dali i brojni hrvatski znanstvenici. Otkrića dr. Ivana Đikića i njegovih suradnika u narednom bi desetljeću mogla biti korisna u liječenju raka, Parkinsona i Alzheimera. Dr. Miroslav Radman i njegov tim u MedILS-u rade na stvaranju tzv. eliksira života koji bi mogao spriječiti loše posljedice oksidativnih procesa u stanicama, a dr. Igor Rudan i drugi članovi projekta 10001 Dalmatinac otkrivaju genetske temelje najčešćih ljudskih bolesti kao što su kardiovaskularne, neurološke i tumorske.

Uspjehe medicine u 2010. predstavljali smo u rubrikama Zdravlje i Znanost, a ovdje vam donosimo kratak pregled najvažnijih među njima.

1. Ostvareni veliki koraci u borbi protiv AIDS-a

Gotovo tri desetljeća od početka epidemije AIDS-a, kojim je pogođeno oko 33 milijuna ljudi širom svijeta, otkrivene su dvije uspješne metode za prevenciju infekcije – vaginalni gel i pilula, te jedna radikalna metoda liječenja - prvi put je zamjenom imunološkog sustava potpuno izliječen jedan pacijent.

Mikrobicidni vaginalni gel testiran u Južnoafričkoj Republici predstavlja veliku nadu za žene jer im omogućuje zaštitu od HIV-a čak i kada njihovi partneri ne žele koristiti kondome. Gel sadrži lijek protiv AIDS-a Tenofovir, a smanjuje broj infekcija za gotovo 40 posto. (Pročitajte više)

Gileadov lijek, pilula Truvada, kombinacija dvaju antiretrovirusnih lijekova protiv AIDS-a, u ispitivanjima je pokazao da smanjuje opasnost prijenosa virusa s muškarca na muškarca za oko 44 posto, a ako se uzima svakodnevno, djelotvornost mu je još veća – oko 73 posto. (Pročitajte više)

Njemački znanstvenici objavili su nedavno da su prvi put potpuno izliječili jednog čovjeka zaraženog HIV-om. Tim s Medicinskog sveučilišta u Berlinu uspio je izliječiti Timothyja Raya Browna (42), Nijemca podrijetlom iz SAD-a, koji je osim od AIDS-a bolovao i od akutne mijeloidne leukemije. Stručnjaci su zračenjem uništili njegov obrambeni sustav, a potom su mu presadili matične stanice koje su se pretvorile u krvne. Proces je ponovljen, a Brown danas ne pokazuje znakove nijedne od dvije spomenute bolesti iako već tri i pol godine ne uzima lijekove protiv HIV-a. (Pročitajte više)

2. Stvoren prvi sintetski genom

Američki pionir genetike Craig Venter prvi je put u povijesti uspio stvoriti život s umjetnim genomom. Na eksperimentu, koji je stajao oko 40 milijuna dolara, 20 je znanstvenika radilo više od 10 godina. Venter i njegov tim konstruirali su sintetski genom po uzoru na 'genetski softver' jedne bakterije. Ubacili su ga u stanicu domaćina, a mikrob je poprimio izgled i ponašanje koji su potvrdili da njime upravlja sintetska DNA.

Dosadašnja, ali i buduća istraživanja njegovog Human Genome Projekta, poput dešifriranja ljudskog genoma, trebali bi omogućiti pronalazak novih lijekova i veću personalizaciju terapija. (Pročitajte više)

Istraživači iz Medicinske škole Harvard po prvi su put uspjeli obrnuti proces starenja kod miševa. Uzgojili su genetski modificirane miševe kojima je nedostajao enzim telomeraza koji zaustavlja skraćivanje tzv. telomera – svojevrsnih zaštitnih kapa kromosoma. Bez tog enzima miševi su prerano ostarjeli i počeli pokazivati karakteristične boljke kao što su slabljenje osjeta mirisa, smanjivanje mozga, neplodnost i oštećenja probavnog sustava. No kada su miševima dali injekcije koje su ponovno aktivirale stvaranje enzima, oštećeno je tkivo ozdravilo i pomladilo se.

Otkriće ulijeva nadu da bi se sličnom tehnikom moglo usporiti starenje ljudi i spriječiti ili ublažiti staračke bolesti poput demencije te srčanih i moždanih udara. (Pročitajte više)

4. Matične stanice pretvorene u razna tkiva

Istraživanje matičnih stanica – stanica koje imaju mogućnost pretvaranja u bilo koju vrstu tkiva - jedno je od najperspektivnijih područja u medicini. Iako je ograničeno brojnim etičkim paradigmama i zakonima (budući da su najkvalitetnije one koje se dobivaju iz embrija), posljednjih se godina vrlo brzo razvija. Značajan korak na tom putu predstavlja uspješno transformiranje stanica odraslih koje su se već specijalizirale u izgradnji određene vrste tkiva.

Kalifornijska biotehnološka tvrtka Geron u listopadu je počela s usađivanjem matičnih stanica paraliziranim osobama. Testiranja na pacijentima s ozljedama leđne moždine trajat će oko dvije godine, a stanice će se usađivati u roku od 14 dana nakon nastanka ozljede.

U studenome je u Glasgowu počeo i prvi klinički pokus u liječenju moždanog udara pomoću matičnih stanica dobivenih iz abortiranog fetusa.

Isti je mjesec tim iz Medicinske škole Michael G. DeGroote uspio izravno stvoriti krvne stanice iz stanica kože odrasle osobe. U toj studiji osobito je značajno to što je u procesu preskočen međukorak u kojem su se odrasle stanice prvo trebale pretvarati u matične.

Velik napredak ostvaren je i u proizvodnji umjetnih organa koji bi jednoga dana u potpunosti mogli zamijeniti oboljele prirodne.

Maternica

Znanstvenici su u veljači od stanica izvađenih iz ženskog tijela napravili prvu umjetnu maternicu na koju se uspješno pričvrstio embrij i počeo se razvijati. No eksperimenti su morali biti prekinuti nakon nekoliko dana zbog zakonskih odredbi o oplodnji. Liječnica Hung-Ching Liu sa Sveučilišta Cornell nada se da će žene s oštećenim reproduktivnim organima zahvaljujući ovoj metodi moći imati djecu.

Gušterača

Znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu obavili su prva testiranja 'umjetne gušterače' - uređaja koji će kod oboljelih od dijabetesa moći nadomjestiti funkciju pravog organa.

Ispitanicima su pod kožu ugrađeni senzori koji neprekidno prate razine glukoze u krvi, a dobivene podatke prosljeđuju uređaju. Računalni program određuje potrebnu dozu inzulina koju pacijentu daje automatizirana pumpa. Uređaj će biti od velike pomoći bolesnicima jer će ih osloboditi stalnog pikanja u prst i provjeravanja razine šećera te ubrizgavanja inzulina. Umjetna bi gušterača mogla produljiti očekivanu životnu dob koja je kod ljudi s dijabetesom tipa 1 za oko 15 godina kraća od prosjeka. U širokoj upotrebi trebala bi se naći kroz nekoliko godina.

Srce

Amerikanac Charles Okeke (43), otac troje djece iz Phoenixa u Arizoni, prvi je čovjek u svijetu koji je napustio bolnicu s potpuno umjetnim srcem tvrtke SynCardia. On se 3. svibnja vratio svojoj obitelji s uređajem veličine naprtnjače koji održava njegov umjetni organ u pogonu dok čeka na darivatelja. Dosad su bolesnici morali ostajati u bolnici, a čekanje je znalo potrajati i do dvije i pol godine. (Pročitajte više)

Ove godine prvi je put lansirano i trajno umjetno srce. Kardiokirurška ekipa bolnice Bambino Ges u Rimu ugradila ga je petnaestogodišnjem dječaku. Novost je da ono nije privremeno rješenje, kakvo se inače ugrađuje kandidatima za transplantaciju, već trajno. (Pročitajte više)

6. Obavljena prva potpuna transplantacija lica

Tim od 30-ak španjolskih kirurga prvi je put u ožujku 2010. potpuno rekonstruirao lice mladića koji se 2005. slučajno upucao sačmaricom. Pacijent nije mogao gutati, govoriti ni pravilno disati.

No liječnici iz sveučilišne bolnice Vall d'Hebron u Barceloni ugradili su mu nove jagodične kosti, mišiće lica, zube, nepce, kožu, nos, usne i čeljust i tako obavili prvu potpunu transplantaciju lica. Obavljeno je ukupno devet zahvata, a operacija je trajala 24 sata. U prvom dijelu operacije uklonjeni su mu meki dijelovi tijela, uključujući arterije i vene. Potom mu je odstranjeno čvrsto tkivo i osiguran slobodan protok krvi u lice donora. U posljednjoj fazi presađene su mu kosti i povezani živci. (Pročitajte više)

7. Konačno otkriven uzrok migrena

Međunarodno istraživanje pod vodstvom stručnjaka s Universite de Montreal i Sveučilišta Oxford otkrilo je da je ključni uzrok najčešćeg oblika migrene mutacija jednog gena, što otvara mogućnost za početak proizvodnje odgovarajućih lijekova. Nova je studija pokazala da je krivac za nesnosne bolove od kojih pati svaki peti čovjek, a koje Svjetska zdravstvena organizacija smatra glavnim uzrokom djelomične invalidnosti, gen KCNK18. Taj gen inhibira djelovanje proteina nazvanog TRESK koji ima ključnu ulogu u komunikaciji među živčanim stanicama. (Pročitajte više)

8. Proteze omogućuju hod paraliziranima

Izraelskom poduzetniku Amitu Gofferu, koji je ostao paraliziran nakon prometne nesreće 1997. godine, dosadila je ovisnost o invalidskoj stolici pa je odlučio pomoći samome sebi, ali i drugim sličnim bolesnicima. Utemeljio je tvrtku Argo Medical Technologies Ltd., a ona je ove godine kreirala robotske hlače 'ReWalk' koje paraliziranim osobama omogućuju hodanje, pa čak i penjanje po stubama. Cijena nije mala – oko 100.000 dolara, međutim uređaj omogućuje znatno kvalitetniji život i sprečava brojne bolesti koje su posljedica nepokretnosti.

Britanski vojnik Craig Lundberg, koji je oslijepio u eksploziji granate kraj Basre u Iraku, prvi je čovjek u svijetu koji je ponovno 'progledao' zahvaljujući novom uređaju BrainPort. Eksperimentalni projekt financiralo je britansko ministarstvo obrane, a uređaj je dizajnirala američka tvrtka Wicab. BrainPort se sastoji od tamnih naočala s kamerom, kontrolne jedinice veličine mobitela i svojevrsne 'lizalice' s kabelom koja se drži na jeziku. U 'lizalicu' je ugrađeno 600 elektroda koje šalju impulse jeziku u skladu s količinom svjetla koje se nađe u vidnom polju kamere. Snažni podražaji predstavljaju svijetla područja, a odsutnost impulsa tamna. Cijena uređaja je 20.000 eura. (Pročitajte više)

10. Ljudi u komi mogu komunicirati

Tim stručnjaka pod vodstvom dr. Adriana Owena sa Sveučilišta Cambridge i dr. Stvevena Laureysa sa Sveučilišta Liege otkrio je da neki pacijenti u vegetativnom stanju, koji ne pokazuju vanjske znakove svijesti, razumiju što im ljudi govore i odgovaraju na jednostavna pitanja. Od zdrave osobe i belgijskog pacijenta, kojemu je mozak teško oštećen u prometnoj nesreći, znanstvenici su tražili da zamisle kako igraju tenis i da odgovaraju na jednostavna pitanja. Aktivnosti njihovih mozgova praćene su skenerima. Rezultati su pokazali da pacijent čuje što mu se govori te da može odgovarati na pitanja mijenjanjem misli. Naime, belgijski je bolesnik točno odgovorio na nekoliko jednostavnih pitanja, poput onih o imenima roditelja. Znanstvenici su skenirali 23 pacijenta, međutim samo ih je četvero jasno pokazalo da su svjesni vanjskog svijeta.