Douglas Loverro na funkciji je izdržao jedva pola godine. Šuška se da iza njegove ostavke stoji guranje kandidata koji nije prošao na dodjeli koncesije za izradu modula s ljudskom posadom koji Amerikanci pod svaku cijenu žele spustiti na Mjesec 2024. godine
Douglas Loverro dao je ostavku i odlazi! Vijest da je šef NASA-ina odjela za ljudske letove u svemir u utorak odlučio napustiti svoj položaj iznenadila je sve koji makar ovlaš prate vijesti o osvajanju svemira. Učinio je to naprasno, bez objašnjenja. Vijest je bila još šokantnija jer je stavljena na stol samo tjedan dana uoči najavljenog lansiranja astronauta na Međunarodnu svemirsku postaju prvi put s američkog teritorija još od 2011.
vezane vijesti
Loverrovo objašnjenje, upućeno e-mailom kolegama u NASA-i, da odlazi 'zbog osobnih postupaka' i rizika koje je poduzeo kako bi ispunio agencijske rokove do 2024. samo je dodatno uzburkalo duhove.
'S protekom vremena postalo je jasno da sam pogriješio, zbog čega sam moram snositi posljedice', zapisao je Loverro prije no što je za sobom posljednji put zatvorio vrata NASA-e.
Loverro je u NASA-u stigao prije jedva pola godine kako bi na položaju zamijenio dugogodišnjeg šefa ljudskih svemirskih letova Billa Gerstenmaiera, kojemu su spočitavali da presporo vodi program Artemis. Loverro je postavljen kako bi proveo plan Trupove administracije da se pošalje ljude na Mjesec do 2024. Sad će ga, barem privremeno, zamijeniti bivši astronaut Ken Bowersox.
NASA se Loverru zahvalila okružnicom razaslanom medijima, a za njim je ostalo pitanje: zašto je zapravo otišao?
On je u četvrtak trebao voditi sastanak na kojem je trebao odlučiti hoće li ili neće 27. svibnja poletjeti SpaceX-ov svemirski brod Crew Dragon s ljudskom posadom.
No čini se da njegov odlazak nije izravno povezan s ovom misijom. Nagađa se da je riječ o njegovim potezima kojima su odabrana tri ponuđača suradnje s NASA-om, a riječ je o kompanijama Blue Origin, Dynetics i SpaceX.
'Naša misija nije lagana i nije za one slabog srca, a rizik je u opisu našeg posla', napisao je Loverro. 'Rizici koje preuzimamo, bilo tehnički, bilo politički, bilo osobni, imaju potencijalne posljedice ako ih pogrešno prosudimo. Preuzeo sam takav rizik i sad mi je jasno da sam pogrešno procijenio.'
O kakvoj je točno pogrešnoj procjeni riječ i zašto je Loverro uopće podnio ostavku, to pitanje muči mnoge, a pravog odgovora zasad nema. Nema čak ni umivenog službenog objašnjenja. Samo nagađanja.
Insajderi tvrde kako je pogriješio u postupku nabave Human Landing Systema, tijekom kojeg je NASA odabrala ponude tvrtke Blue Origin, Dynetics i SpaceX za izgradnju modula u sklopu programa Artemis. 'Pogreška' koju spominje Loverro navodno je povezana s kršenjem nekakvog zakona o nabavi. Naime 25. ožujka NASA-in generalni inspektor najavio je reviziju NASA-ine misije Artemis.
Što je mogao zgriješiti, ne govore ni Loverro ni NASA-in administrator Jim Bridenstine. Zna se samo da je bio revan 'vojnik partije' te da je svim srcem i dušom stajao iza planova o slijetanju ljudske posade na Mjesec 2024.
Bio je poznat i kao pobornik 'integriranog lansiranja', odnosno želio je modul do cilja prebaciti odjednom, a ne da ga se malo-pomalo kroz svemir prenosi komercijalnim raketama i potom slaže u orbiti. Takav je pristup smatrao prekompliciranim.
Istina je, smatra Eric Berger, urednik Ars Technice, da nijedan odabrani izvođač najvjerojatnije neće biti spreman obaviti svoj dio posla do 2024. Četiri i pol godine doista su premalo da bi se projektiralo, razvilo, testiralo i izgradilo vozilo koje bi se uputilo do Mjeseca i natrag.
Zbog toga se pretpostavlja da je Loverro, pod pritiskom da se sav posao zgotovi u zacrtanom roku, pogodovao Boeingovoj ponudi za Human Landing System. A ta je ponuda uključivala lansiranje integriranog lunarnog modula na 'komercijalnu' raketu Space Launch Systema, SLS.
Berger smatra kako je Loverro možda gurao Boeing da bi došao do bolje ponude. Na kraju je Boeing ispao iz igre, a dalje su prošle ponude kompanija Blue Origin, Dynetics i SpaceX. A kad je generalni inspektor doznao za to, Loverru i nije preostalo drugo nego da napiše svoju ostavku.
Ostaje otvoreno pitanje kako je inspektor saznao što se događa i ne zna se kako će na sve reagirati u Boeingu.
Oni upućeniji vjeruju kako su Loverrove namjere bile čiste, da je sve što je činio uradio kako bi ljude na Mjesec poslao u zakazanom roku. No ako je to i istina, samo dokazuje izreku kako je i put u pakao popločen dobrim namjerama. To što Loverro nikoga nije favorizirao zbog političkih razloga ili financijskih probitaka ne mijenja puno u biti stvari. Slučaj je provaljen i Pedro je morao otići na vješala.
Loverrov odlazak ne bi trebao utjecati na skoro lansiranje SpaceX Crew Dragona, ali je u pitanje doveden glavni cilj, a to je provedba plana Artemis. Vrijeme otkucava i svako zavlačenje može ozbiljno ugroziti misiju. Nikakvih prigovora i komentara zasad na izbor tri kompanije nije bilo. Nepoznata je i uloga Kongresa u Loverrovoj ostavci.
Predsjednica pododbora koji nadgleda NASA-u, demokratska zastupnica Kendra Horn iz Oklahome bila je duboko zabrinuta zbog Loverrova odlaska. Promatrači smatraju da je i ona favorizirala Boeingov plan slanja integriranog lunarnog modula na komercijalnoj SLS raketi. Boeing ima svoje zagovornike u Washingtonu, posebno u američkom Senatu, u kojem je senator Richard Shelby predsjedao Odborom za odobrena sredstva.
Puno je pitanja na koja će političari i istražitelji tražiti odgovore. U igri je velik novac i velik cilj, istraživački, znanstveni, ali i politički. U pitanju je američka pozicija u svemirskoj utrci.
