Dok su skenirali zaleđenu površinu sjeverozapadnog Grenlanda, NASA-ini znanstvenici naletjeli su na 'grad pod ledom' koji datira iz vremena Hladnog rata
Struktura koju su našli pod ledom bila je Camp Century, napuštena arktička vojna istraživačka baza kojom je SAD upravljao između 1959. i 1967. godine. Struktura je bila središte projekta Iceworm, čiji je plan bio postavljanje mreže lansirnih mjesta za nuklearne projektile, skrivene usred arktičkog ledenog pokrova koji bi mogao preživjeti udar iz Sovjetskog Saveza, piše IFLScience.
Srećom, nuklearni projektili nisu nikad stigli do kampa, jer nisu dobili dopuštenje od danske vlade, koja još uvijek ima suverenitet nad Grenlandom. Međutim, kompleks je pokretao nuklearni reaktor, koji je iza sebe ostavio veliku količinu radioaktivnog otpada, kao i gomilu kemijskog i biološkog otpada.
vezane vijesti
Mjesto je napušteno 1967. godine i ostavljeno je da ga prekrije vječni snijeg na Grenlandu. Ove godine, međutim, pojavili su se slabi odjeci zatrpanog kampa koji su otkrili istraživači koji su letjeli iznad Grenlandskog ledenog pokrova.
'Tražili smo ležište leda i uočili smo Camp Century', rekao je Alex Gardner, voditelj projekta i kriosferski znanstvenik u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (JPL). 'Isprva nismo znali što je to', dodao je Gardner.
Procjenjuje se da su strukture vojnog objekta najmanje 30 metara ispod površine prekrivene snijegom i ledom. 'U novim podacima, pojedinačne strukture u tajnom gradu vidljive su na način na koji nikad nisu viđene', objasnio je Chad Greene, drugi kriosferski znanstvenik u JPL-u.
Uz globalno zatopljenje i temperature koje tope ledene ploče, ne postoji jamstvo da će ruševine kampa dugo ostati zakopane. Studija iz 2016. pokazala je da bi se ledeni pokrivač na vrhu Camp Centuryja mogao urušiti u roku od 75 godina zbog posljedica zlouporabe fosilnih goriva.
Potencijalni problem koji bi nastao leži u otpadu koji se i dalje nalazi u kampu, prenosi N1. 'To bi zajamčilo remobilizaciju fizičkog, kemijskog, biološkog i radiološkog otpada napuštenog na lokaciji', stoji u izvješću u kojem su istraživači sugerirali kako bi to moglo uzrokovati teške političke sporove između danske vlasti i SAD-a.
'Bez detaljnog znanja o debljini leda, nemoguće je znati kako će ledene ploče reagirati na brzo zagrijavanje oceana i atmosfere, što uvelike ograničava našu sposobnost predviđanja stopa porasta razine mora', istaknuo je Gardner.
