Gejziri na Europi i pomisao da ispod ledene površine Jupiterovog mjeseca pliva vanzemaljski život dovoljni su da zagolicaju maštu svakog obožavatelja znanstvene fantastike. Zaintrigirana Hubbleovim snimkama snimljenima od 2014. do 2016. Xianzhe Jia sa Sveučilišta u Michiganu nedavno je ponovno analizirao podatke koje je Galileo snimio tijekom preleta iznad Europe 1997.

On danas u društvu drugih znanstvenika predstavlja dodatne dokaze da udaljeni mjesec iz ledene površine izbacuje masivnu količinu vode u obliku gejzira. Trenutni plan je uhvatiti uzorak tog leda i provjeriti ima li u njemu tragova života. NASA, konkretno, već radi na tome.

Tijekom preleta iznad Europe 1997., mjerni instrumenti na letjelici Galileo zabilježili su neobičnu emisiju nabijenih čestica, a instalirani magnetometar prepoznao je pomak u magnetskom polju koji okružuje Jupiterov mjesec. Ove dvije anomalije, prema Jiau, pomoćnom profesoru za svemirsku i planetarnu znanost na Sveučilištu u Michiganu, impliciraju na puno veći atmosferski poremećaj poput gejzira ili slane ledene vode koja izljeće iz vulkanskog 'žarišta' na površini. Voda, naime, stvara naboj u atmosferskim česticama koje je Galileo zabilježio tijekom preleta iznad Europe.

Kako bi dokazali svoju teoriju, Jia i tim provukli su sve podatke kroz računalo koje ih je usporedilo sa onima koje je snimio Hubble. 'Nakon testiranja modela gejzira otkrili smo da se podudaraju s onima koje je snimio Galileo' rekao je Jia tijekom NASA-ine presice.

Ovo otkriće prilično je povećalo izglede da na Europi zbilja postoji izvanzemaljski život. Ako na mjesecu postoji tekuća voda koja probija kroz površinu, možda ispod leda također živi nešto zanimljivo. Prošle godine je, podsjetimo, letjelica Cassini prepoznala vodikove čestice koje probijaju površinu Saturnovog mjeseca Enkelada te pobudila brojne spekulacije o tome da ispod zaleđene površine postoji hidrotermalna aktivnost.

Charles Hibbits je glavni znanstvenik laboratorija za primjenjenu fiziku na Sveučulištu u Laurelu u Marylandu i vođa misije Europa Clipper koju NASA planira pokrenuti 2020. NASA i APL (Applied Physics Laboratory) već sad dizajniraju svemirsku letjelicu koja će kružiti oko Europe 44 puta te se spustiti na svega 24 kilometra iznad njezine ledom okovane površine.

Lov na vanzemaljce

Hibbitts trenutno dizajnira i razvija instrument pod imenom Mapping Imaging Spectrometer for Europa (MISE, skraćeno) koji može izravno prepoznati gejzir te otkriti nalazi li se u njemu trag vanzemaljskog života. Uređaj će sve snimati pomoću očitanja svjetla, uključujući i površinu mjeseca. Ovom će metodom pokušati otkriti raspored organiskih spojeva, soli, kiselih hidrata, vode i drugih tvari koje bi Europi dale mogućnost da sadrži život.

Europa je, podsjetimo, prekrivena čvrstim omotačem leda ispod kojeg se nalazi ocean, a istraživanje vode koju on izbacuje kroz pukotine dalo bi nam uvid u potencijalni život ispod površine bez potrebe za bušenjem.

'Najzanimljiviji dio se možda skriva duboko ispod Europine ledene kore, a možda čak i spava u ledu' rekao je Hibbits tijekom razgovora za WIRED. 'Život zahtjeva mobilnost i aktivne kemijske procese, a koliko mi znamo - i aktivnu vodenu masu. Sve navedeno možemo naći ispod površine Europe.'

Drugi instrument koji se nalazi na Europa Clipperu koristit će radar koji će 'probiti' površinu mjeseca kako bi snimio debljinu kore i vodu koja se nalazi ispod nje. Ako Europa Clipper prepozna spojeve potrebne za život (ili nešto blizu toga) bit će nam puno lakše planirati buduće misije na mjesec, bušenje površine, pa čak i ronjenje kroz duboko more.