Znanstvenici vjeruju da se eksplozija koju je zabilježila svemirska promatračnica dogodila samo 520 milijuna godina nakon velikog praska. To znači da je svjetlosti trebalo 13,14 milijardi godina da stigne do Zemlje.

Prema izviješću predstavljenom u novom broju časopisa Astrophysical Journal, eksplozija označena s GRB 090429B zabilježena je u travnju 2009. godine.

GRB znači da je riječ o eksploziji gama zraka, snažnom izboju svjetlosti visoke energije za kakve je Swift specijaliziran. Ovakvi se bljeskovi obično povezuju s najsilovitijim procesima u svemiru kao što je primjerice kolaps golemih zvijezda.

'To je morala biti ogromna zvijezda, vjerojatno 30 puta veće mase od Sunca', rekao je voditelj istraživanja dr. Antonio Cucchiara sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji.

'Zasad nemamo dovoljno informacija da bismo mogli ustvrditi da se radi o zvijezdi populacije III u koju spada prva generacija zvijezda u svemiru. No sigurno je riječ o najranijoj fazi formacije zvijezda', rekao je dr. Cucchiara.

Satelit Swift, kako već i samo njegovo ime govori (swift = brz), ima vrlo malo vremena da snimi bljeskove gama zraka jer oni obično traju samo nekoliko minuta. Nasreću, zaostali sjaj na većim valnim duljinama zadržava se znatno duže, što omogućuje istraživanja drugim teleskopima i određivanje udaljenosti eksplozije.

Upravo na temelju analiza zaostalog sjaja znanstvenici su utvrdili da je GRB 090429B dosad najudaljenija eksplozija koju su teleskopi otkrili. Za to su im trebale pune dvije godine.

No za titulu rekordera udaljenosti natječu se i neki drugi objekti, među kojima i neke galaksije koje je snimio legendarni svemirski teleskop Hubble.

Istraživanja najudaljenijih predjela svemira znanstvenicima otkrivaju procese u kojima je nastajao i razvijao se rani svemir te odgovaraju na pitanje zašto je svijet u kojem živimo upravo takav kakvim ga danas vidimo.

Rani svemir bio je nastanjen plavim vrućim divovima koji su se formirali iz hladnog neutralnog plina koji je ispunjavao prostor. Te su zvijezde živjele kratko, a u njihovim su eksplozijama stvoreni prvi teži elementi. Njihovo snažno ultraljubičasto zračenje pržilo je neutralan plin i izbacivalo elektrone iz atoma stvarajući difuznu međugalaktičku plazmu čije tragove i danas vidimo među obližnjim zvijezdama.

GRB 090429B nije prva zvijezda koja je sjala u svemiru, vjerojatno je prije nje postojalo nekoliko generacija.

Dr. Paul O'Brien sa Sveučilišta Leicester ističe da su ovakve eksplozije odličan putokaz za otkrivanje ranih galaksija.

'Budući da gama zrake prolaze kroz prašinu, one nam otkrivaju put do prvih galaksija. Obično uspijevamo vidjeti samo vrlo svijetle galaksije, međutim, Swift nam omogućuje da uočimo i one manje', rekao je dr. O'Brien.