Ovo proročanstvo temelji se na stoljetnoj japanskoj legendi koja rijetke ribe pojaseve povezuje s potresima. Prema nekim medijskim napisima Japanci su 2010. prije razornih potresa u Čileu i na Haitiju strahovali da bi ih mogla zadestiti katastrofa jer su zabilježili čak 16 nasukavanja i uplitanja golemih zmijolikih riba u mreže. Više sličnih slučajeva navodno se dogodilo i par mjeseci prije tsunamija u Japanu 2011.

Ulje na vatru nedavnih glasina dodatno je dolio potres magnitude 6,4 koji je u subotu, samo dan nakon otkrića druge ribe, protresao Kalifornijski zaljev.

Neki znanstvenici priznaju kako postoji mogućnost da je legenda utemeljena u stvarnosti, međutim, većina morskih biologa smatra da za tako nešto još nema dovoljno dokaza.

Ranija istraživanja pokazala su da bi mogla postojati neka povezanost između neuobičajenog ponašanja određenih životinja i potresa. Primjerice, studija koju je 2009. u Italiji provodila britanska biologinja dr. Rachel Grant, utvrdila je da su se žabe prije potresa u L'Aquili počele iznenada seliti – njihov je broj pet dana prije katastrofe neočekivano pao za 96%. Postoje određena nagađanja da su žabe mogle osjetiti plin radon koji stijene ispuštaju tijekom podrhtavanja tla. No takve je slučajeve vrlo teško istraživati jer je gotovo nemoguće predvidjeti kada će i koje područje pogoditi snažnije seizmičke aktivnosti te gdje će se osloboditi radon. To se može dogoditi desecima kilometara dalje od epicentra, na mjestima na kojima stijene sadrže više radona.

Riba sa Santa Cataline već se analizira. Stručnjaci su je secirali i zaključili da je dobro uhranjena i naizgled zdrava.

'Izgleda dovoljno dobro da se pojede, ako imate tavu od četiri metra', rekao je biolog Ruff Zetter.

Stručnjaci također planiraju obaviti testiranja na radioaktivno zračenje kako bi utvrdili je li njena smrt možda povezana s curenjem u nuklearki Fukushima Daiichi. Isključivanje drugih uzroka nasukavanja moglo bi osnažiti hipotezu o potresu.

Rijetka riba Regalecus glesne koja se kod nas u narodu ponekad zove riba pojas, može narasti i do 18 metara. Smatra se najdužom koštunjavom ribom na svijetu. Najčešće živi u tropskim morima na velikim dubinama od 300 do 1000 metara pa su susreti s njom vrlo rijetki, a njezine osobine i ponašanje slabo su istraženi. Može dostići težinu od oko 300 kilograma. Uglavnom se hrani račićima. Zna se pojaviti i u Jadranu, međutim, vrlo rijetko.