Svaka odluka - koga ćete odabrati kao partnera, hoćete li ići u crkvu ili kako ćete paziti na svoje zdravlje i izgled – ima značajan utjecaj na životno zadovoljstvo, tvrde australski stručnjaci. Ovi su rezultati u suprotnosti s uvriježenom teorijom prema kojoj je razina sreće u životu u velikoj mjeri zapisana u genima.

Naime, neke ranije studije pokazale su da dugoročna sreća uvelike ovisi o zadanim genetskim faktorima. Ta se ideja temeljila na rezultatima koji su pokazali da su razine zadovoljstva sličnije kod jednojajčanih nego kod običnih blizanaca. Prema njoj, ključni događaji mogu povremeno utjecati na osjećaj sreće, međutim, za dvije godine on se vraća na zadane razine.

Da se utvrdi jesu li ljudi uistinu predodređeni za određene razine sreće, Bruce Headey s University of Melbourne i njegov tim istražili su odgovore Nijemaca na cijeli niz pitanja, od onih o poslu do onih o društvenim i vjerskim aktivnostima. Istraživanje je trajalo čak 25 godina, a u njemu je pred kraj sudjelovalo oko 60.000 ljudi godišnje.

Prema njihovoj studiji, najveći utjecaj na osobnu sreću imaju razine neuroze partnera. Osobe koje imaju vrlo neurotične partnere najčešće će biti nesretne u životu, a to će stanje potrajati sve dok traje veza.

Altruizam i obiteljske vrijednosti također imaju snažan utjecaj na dugoročno zadovoljstvo. Ljudi koji altruističko ponašanje i obiteljske ciljeve postavljaju kao prioritete općenito su sretniji, a oni kojima su karijera i materijalni uspjeh na prvom mjestu - nesretniji.

Snažna vjerska uvjerenja također doprinose osjećaju sreće. 'Čini se da su ljudi koji redovito posjećuju crkvu sretniji od ljudi koji nisu religiozni', rekao je Headey.

Na osjećaj sreće utječe i tjelesna težina, osobito kod žena. Mršavi ljudi nešto su manje sretni od onih zdrave težine, a pretile žene izraženo su nesretne. Zanimljivo je, međutim, da višak kilograma ne utječe bitno na osjećaj sreće muškaraca.

Tim ističe da su slični rezultati potvrđeni i u istraživanjima u drugim populacijama – u Velikoj Britaniji i Australiji.