Aerogelovi nisu novost u tehnologiji. Prvi je proizveden aerogel od ugljikovih nanocijevi gustoće od 4 miligrama po prostornom centimetru (mg/cm3). Nakon toga je došao silicijev gel s gustoćom od 1 mg/cm3. S pijedestala ga je nedugo potom zbacila metalna mikromreža gustoće 0,9 mg/cm3, a zatim je došao aerografit sa 1,8 mg/cm3.

Konačno je ovih dana novi rekord sa specifičnom gustoćom od 0,16 mg/cm3 postavio grafenski aerogel koji je kreirao kineski tim pod vodstvom profesora Gao Chaoa.

Za usporedbu gustoća zraka je 1,2 mg/cm3. Dakle, grafenski aerogel je 7,5 puta lakši od zraka. Lakši je čak i od helija koji ima gustoću od 0,1786 mg/cm3, a teži je samo od vodika i to dva puta.

Naš stručnjak za nanomatrijale dr. sc. Marko Kralj s Instituta za fiziku u Zagrebu koji se bavi istraživanjima grafena kaže da ovdje nije riječ o novoj tehnologiji već o njezinoj novoj primjeni.

'Kinezi su otkrili novi materijal koji se u posljednje vrijeme proizvodi u obliku različitih pjena, rekao je dr. Kralj i pojasnio: 'Zbog svoje čvrstoće, materijali od grafena mogu naći brojne primjene u elektronici, medicini, građevini i ostalim znanostima i tehnologijama. Iako je novi materijal napravljen od ugljika koji je teži od zraka, između njegovih ravnina ima puno praznog prostora pa mu je specifična težina izuzetno malena. Kada u njegovim šupljinama ne bi bio zrak već vakuum onda bi čak i poletio.'

Novi materijal ima neka fascinantna svojstva – vrlo je elastičan, tako da se rasteže poput opruge nakon što se stisne, izuzetan je toplinski i zvučni izolator, a ima i nevjerojatnu sposobnost apsorpcije masnoća – može upiti oko 900 puta veću težinu ulja od vlastite težine brzinom od 68,8 grama u sekundi. Budući da upija ulje, ali ne i vodu, mogao bi se koristiti kao odlično sredstvo za čišćenje naftnih mrlja.

Aerogelovi su visokoporozni materijali s ekstremno malom gustoćom, koja se uglavnom kreće između 30 i 300 mg/cm3. Dok se veličina šupljina kod standardnih poroznih materijala kao što su spužve ili pjene za izoliranje mjeri u mikrometrima ili milimetrima, aerogelovi imaju šupljine veličina koje se izražavaju u nanometrima. Radi se zapravo o nanostrukturiranim materijalima koji se i preko 99 % mogu sastojati od zračnih kanala, što rezultira velikom unutarnjom površinom koja kod kvadra od jednog grama težine može imati više od 1000 m2.

Rezultati istraživanja predstavljeni su u časopisu Nature.