Program je započeo u ponedjeljak 21. srpnja svečanom inauguracijom u Staroj oranžeriji u Varšavi, gdje su ugledne liderice, mentorice, poslovne stručnjakinje i političarke inspirirale studentice da iskoriste ovu priliku za profesionalni, kao i za osobni razvoj. Ljetno izdanje škole za žensko vodstvo u digitalno doba okupilo je ukupno 29 sudionica koje predstavljaju 27 država članica Europske unije, uz šest zemalja zapadnog Balkana te Ukrajinu.

Hrvatska je jedina zemlja čije su polaznice dva puta pobijedile u tom programu. U prvom izdanju Dalia Alić osvojila je glavnu nagradu – Future Leader Award - a dvije godine kasnije u Španjolskoj je pobijedila Rina Bogdanović. Ove godine hrvatska predstavnica je Teodora Kolak, mlada Slavonka koja nam je otkrila svoje dojmove.

Sudionice dolaze iz različitih sredina i znanstvenih područja, uključujući inženjerstvo, medicinu, humanističke i društvene znanosti, no predstavnici Huaweija istaknuli su da ih ujedinjuje želja da naprave razliku. Sve ih je odabrao neovisni žiri te su dobile Huaweijeve stipendije za pohađanje škole.

Tijekom cijelog tjedna djevojke su u Varšavi sa stručnjacima i mentorima prolazile kroz različite edukacije, predavanja, inspirativne sesije i radionice, a dobiveno znanje i iskustvo predstavile su u petak u završnim projektima, nakon čega će kraj škole biti zaključen gala večerom u palači Zolwin.

'U Huaweiju prepoznajemo izazove s kojima se suočavamo, hrabro ih rješavamo i potičemo druge da učine isto. U ICT industriji naša predanost je jasna: tehnologija za žene, s njima i po njihovoj mjeri', rekla je Selina Wen, glavna predstavnica Huaweija pri europskim institucijama.

Berta Herrero, direktorica Europske akademije za liderstvo te voditeljica za raznolikost, ravnopravnost i inkluziju za Huawei Europe, poručila je sudionicama: 'U svijetu u kojem možete biti bilo što, budite osoba koja gradi mostove.' Naglasila je i da svaka revolucionarna inovacija mora početi etičkim razmatranjem, ističući potrebu za etičkim pionirima koji utjelovljuju integritet i odgovornost. Istaknula je to i u razgovoru za tportal.

Violeta Bulc, bivša europska povjerenica za transport i bivša potpredsjednica slovenske vlade, podijelila je vrijedne životne lekcije sa studenticama, potičući ih da oblikuju bolju budućnost. 'Tehnologija je prekrasna. Kao računalna inženjerka, volim tehnologiju. Ali tehnologija je alat, ne cilj, te se mora ispravno koristiti. Naša percepcija kapaciteta tehnologije da učini čovječanstvo boljim doista može poboljšati naše živote', rekla je Bulc.

Panel rasprave

Održano je i nekoliko zanimljivih panela koje smo imali priliku poslušati.

Na panelu 'Poduzetnički mentalitet: Ustrajnost, otpornost i uspjeh' četiri poduzetnice podijelile su svoje priče o tome što ih čini uspješnima i kako su uspjele prevladati izazove na svom putu - Majka Lipiak, osnivačica i izvršna direktorica fondacije Leze i pracuje (Ležim i radim), Ozioma Egwuonwu, voditeljica strategije i informacija u BurnBright Internationalu, Egle Ciuoderiene, osnivačica i izvršna direktorica tvrtke Duevo i stručna ocjenjivačica za Europsku komisiju, te Olga Kozierowska, izvršna direktorica Includedplus Foundationa i osnivačica programa Success Written in Lipstick.

'Žene često nisu tretirane jednako, pogotovo ako su uspješne, zato kao poduzetnice možemo lakše o tome glasno govoriti i poticati rasprave. Ključna je otpornost, a teške situacije mogu vam pomoći u profesionalnom rastu. Izazovi su neizbježni, ali način na koji se suočavamo s njima određuje naš uspjeh. Važno je ostati ustrajan i imati jasan cilj. Gradile smo iskustvo i učile, nije išlo brzo i nije bilo lako, no ispunile smo svoje snove.

Ključna je i svijest o prilikama i načinu suočavanja s izazovima. Nemojte slijepo slijediti trendove i na tome graditi poslovanje, već slijedite svoje interese, svoje srce. Važno je imati jasnu viziju i strast prema onome što radite. To će vam pomoći da prevladate sve prepreke i ostvarite svoje ciljeve', zaključci su panela.

'Humanists in Tech – career paths to STEM'

Na panelu 'Humanists in Tech – career paths to STEM' nekoliko istaknutih stručnjakinja podijelilo je svoja iskustva i uvide u prelazak s humanističkih znanosti na tehnološka zanimanja. Panelistice su raspravljale o važnosti raznolikosti u tehnološkom sektoru, potrebi za interdisciplinarnim pristupom te izazovima i prilikama koje pruža suvremeno tržište rada. Ključne poruke uključivale su važnost raznolikosti, interdisciplinarnosti, kontinuiranog učenja i prilagodbe te suradnje različitih sektora uslijed brzog razvoja tehnologije koja transformira svijet.

Bianka Siwinska, članica Vijeća za digitalizaciju poljske vlade, podijelila je svoju priču o prelasku iz političkih znanosti u tehnološki sektor. Iako je, kaže, nisu poticali u smjeru tehnologije poput njezinog brata, danas programera, ona je sve više pokazivala za interes za to područje. Prošla je razne radionice i tečajeve te osnovala organizaciju koja djevojkama omogućuje da se upoznaju s tehnologijom. 'Želimo poticati djevojke od malih nogu, dijeliti znanje i iskustvo te ih zainteresirati za tehnologiju. Raznolikost je ključna za stvaranje boljeg svijeta, a Poljska na tome radi i kroz Ministarstvo digitalizacije', istaknula je.

Dr. Agnieszka Jasińska-Kołodziej, voditeljica pravnog odjela u tvrtki Creotech Instruments, vodećem poljskom proizvođaču satelitskih sustava i komponenti, ima puno iskustva kad je riječ o simbiozi prava i tehnologije. Pritom je istaknula važnost pravnih stručnjaka u tehnološkim inovacijama. 'Prije nekoliko mjeseci radila sam na sporazumu s SpaceX-om o lansiranju rakete. Pravne vještine, poput pregovaranja i analize pravnih pitanja, ključne su za detekciju rizika, posebno u intelektualnom vlasništvu, a mogu pomoći i u otkrivanju inovacija', rekla je. Istaknula je pritom važnost suradnje s odvjetnicima u ranoj fazi razvoja kompanija da bi se izbjegli potencijalni problemi.

'I unutar i izvan kompanija trebalo bi više komunicirati s pravnim stručnjacima. Što god da radite, to ima novčanu vrijednost, stoga budite oprezni s dijeljenjem svog znanja i ideja', upozorila je.

Carla Rebelo, voditeljica ljudskih resursa u Adeccu, govorila je o brzoj promjeni potreba na tržištu rada. 'Tvrtke traže hibridne profile – ljude iz STEM područja sa snažnim tehničkim znanjima, ali i sposobnošću empatije i jasne komunikacije. Empatija je ključna za razvoj karijere. Također, danas je 30-40 vještina zastarjelo, stoga je važno i dalje učiti', objasnila je. Istaknula je i važnost kritičkog razmišljanja i suradnje između različitih profila zanimanja te potrebu za kontinuiranim učenjem i prilagodbom.

Odabrala je, kaže, holistički pristup u svojoj karijeri, a da može krenuti ispočetka, počela bi, naglašava, s inženjerskim ili tehnološkim smjerom. Smatra, naime, da bi joj to dalo dobre temelje za razvoj. 'Da mogu opet birati, ranije bih otišla raditi u inozemstvo, iskoristila prilike i izazove izvan svoje zone komfora, upoznala nove kulture. AI će možda zamijeniti neke poslove, ali ono što ostaje su ljudi i komunikacija', ustvrdila je Rebelo.

Dr. Brigita Serafinavičiute, ataše za znanost u Stalnom predstavništvu Litve pri Europskoj uniji, istaknula je važnost praćenja vlastitih ciljeva umjesto trendova. 'Važno je iskoristiti prilike, surađivati s ljudima iz različitih sektora i tražiti nova rješenja', rekla je. Prema njezinom mišljenju, budućnost pripada renesansnim ljudima koji se bave različitim disciplinama, navodeći kao primjer Leonarda da Vincija.

'Prilike za karijere su uvijek tu, a hoćemo li ih ugrabiti, ovisi o nama. Slijedite svoje srce, a ne trendove; oni se ionako stalno mijenjaju. Budite uporni, educirajte se, razgovarajte s ljudima iz drugih sektora o izazovima kako biste dobili drugačiju perspektivu i zajedno našli rješenje', istaknula je.

Panel: Globalna suradnja u doba poremećaja

Na panelu 'Globalna suradnja u doba poremećaja' istaknuta je važnost globalne suradnje, informiranja i edukacije te kontinuiranog rada na zakonodavstvu kako bi se građani, tvrtke i organizacije uspješno suočili s izazovima koje donosi digitalno doba. O tome su govorili Luc Hindryckx, generalni direktor ECTA-e, Akseli Koskela, bivši državni tajnik za sigurnost i migracije Finske, Jonas Fernandez, zastupnik u Europskom parlamentu, prof. J. Scott Marcus, viši istraživački suradnik u CEPS-u, vodećem neovisnom think tanku o europskim politikama, te Tamara Tafra, diplomatska savjetnica za kibernetička pitanja, hibridne prijetnje i dezinformacije u Stalnom predstavništvu Republike Hrvatske pri Europskoj uniji.

Tafra je istaknula niz problema s kojima se suočavamo u području kibernetičke sigurnosti, lažnih vijesti, umjetne inteligencije i deepfake tehnologije. Istaknula je da se s tim pitanjima suočavaju i iskusni stručnjaci te da je ključno pronaći načine za regulaciju i suzbijanje tih prijetnji. Naglasak je stavila i na edukaciju ne samo građana, već i čelnika tvrtki, kao i svih zaposlenika.

Ranije je održala predavanje o važnosti etičkog pristupa u digitalnom svijetu, istaknuvši: 'Etika u tehnologiji nije samo dodatak, već temelj na kojem gradimo našu digitalnu budućnost. U doba u kojem se tehnologija rapidno razvija važno je imati čvrste etičke smjernice koje će nas voditi.'

Tafra je na panelu objasnila da je kibernetička sigurnost prije 12 godina bila samo strategija i stvaranje politika. Prvi zakonodavni akt o kibernetičkoj sigurnosti usvojen je tek 2017. godine, a od tada se svakih nekoliko godina pojavljuju novi zakoni, među ostalim Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NIS-2 direktiva). 'Europska unija nastoji osigurati minimalnu razinu kibernetičke sigurnosti u proizvodnji, uslugama, kritičnim infrastrukturama i procesima. EU želi potaknuti suradnju s drugim zemljama na drugim kontinentima kako bi se postigla globalna sigurnost', rekla je Tafra te spomenula da Ujedinjeni narodi razmatraju veliku konvenciju o kibernetičkom kriminalu i sigurnosti.

Istaknula je i da, bez obzira na zakonodavne napore, ljudi moraju biti informirani, uključeni i educirani da bi prepoznali opasnosti. 'Suradnja je ključna u svakom aspektu života, a to se odnosi i na komunikaciju i rad s ljudima različitih mišljenja. Potrebno je razmišljati izvan okvira te slušati i ono što drugi misle', rekla je Tafra.

Osvrnula se i na korištenje tehnologije u ratu, kazavši da se boji načina na koji će je ljudi koristiti, primjerice kad je riječ o dronovima. Smatra i da će u sljedećih deset godina biti još više kibernetičkih napada.

Sudionici panela zaključili su, među ostalim, da si moramo priznati da Europa nije među globalnim liderima u tehnologiji.

'Nismo u svemu loše pozicionirani, primjerice dobro stojimo u području 5G tehnologije. No potrebna je liberalizacija tržišta, kao i konkurentnost. Konkurencija donosi dobre rezultate; nogometni klubovi postižu uspjeh u Europi zahvaljujući konkurenciji na nacionalnoj razini. Inovacije sutrašnjice postoje već danas, no potrebno je mnogo godina da bi se izgradio uspješan proizvod.

Pored tehničkih vještina, moramo poznati povijest 'ljudskih', odnosno mekih vještina, ključnih u bilo kojoj industriji. Važno je i da izađemo iz svoje zone komfora, okrenemo se novim ljudima i idejama te da glasno iskažemo svoja mišljenja. Priroda zapošljavanja se promijenila – imamo netradicionalna zapošljavanja i sve više samozapošljavanja. Sve to implicira drugačiji pristup učenju, a potrebno je i puno volje za usvajanjem novih stvari. Formalno obrazovanje pruža dovoljno znanja i vještina, no moramo ih sami dalje brusiti', poručili su sudionici panela.

O ravnopravnosti žena i jednakosti

Jedan od posljednjih panela bavio se temom rušenja staklenih stropova – prema stvarnoj jednakosti: kako postići istinsku rodnu ravnopravnost, o čemu su raspravljale Rebeca de Sancho Mayoral, viša savjetnica za inovacije i pristup financiranju u EU, Anastasia-Sissy Gkika, savjetnica za obrazovanje u Stalnom predstavništvu Grčke pri EU, Sara Baiocco, službenica za politiku u DG EMPL Europske komisije, Mann Nguyen, menadžerica za digitalnu politiku i članica TIC Vijeća te članica EU skupine za certificiranje kibernetičke sigurnosti. Moderatorica je bila Georgina Toronyi, alumna Europske leadership akademije, koja je 2022. godine predstavljala Mađarsku u Ljetnoj školi za žensko vodstvo u digitalnom dobu.

Na panelu je navedena poražavajuća informacija - u Europi tek dva posto kapitala ide startupima koje vode žene.

'Još uvijek postoje tvrtke koje ne žele implementirati rodnu ravnopravnost. Stopa zaposlenosti žena pritom je također važan pokazatelj kako sagledati situaciju. Promjena u društvu je nužna ako želimo postići pravu ravnopravnost. Obrazovanje u ranoj dobi je ključno, kao i angažman medija i više žena koje će educirati društvo te mentorirati mlade. Još uvijek je komplicirano to postići, ali obrazovanje je ključ za ostvarenje tog cilja.

Moramo ohrabrivati djevojke, ne plašiti ih; naša je zadaća da ih inspiriramo. Moraju znati što se događa, kakva je stvarnost, koliko su se žene žrtvovale u prošlosti. I Europska unija je po tom pitanju puno napravila. Teškoća će uvijek biti, no moramo biti realni kako bi djevojke bile svjesne svih izazova koji se tiču (ne)ravnopravnosti. Možda ih to potakne da budu dio rješenja i da streme tom cilju.

Žene su dobre u prilagodbi jer su najčešće prve na crti kad je riječ o izazovima, primjerice u obitelji. Moramo biti spremne prilagoditi se onome što dolazi i različitim okolnostima, jer ono za što se u ovom trenutku pripremamo možda će se promijeniti. Sanjajte nemoguće', poručile su panelistice.