Godine 1971., NASA-ina letjelica Mariner 9 stigla je na Mars, samo da bi se našla na planetu prekrivenim gustim slojem prašine nanesene golemom olujom. Marsove čuvene pješčane oluje periodično prekrivaju cijeli planet, dok sitne čestice prašine lete nevjerojatnom brzinom. One predstavljaju prijetnju marsovskim misijama, budući da prašina može prekriti solarne panele robotskih istraživača, često uzrokujući njihov uranjeni kraj.

No, tim planetarnih znanstvenika sa Sveučilišta Colorado Boulder možda je otkrio ključne faktore koji dovode do ovih gigantskih oluja čak i kada sve započne naizgled bezazlenim danom na Marsu. Nova saznanja predstavljena su na sastanku Američke geofizičke unije u Washingtonu, s potencijalno velikim implikacijama za buduće ljudske misije na Mars.

Topli i sunčani dani služe kao okidači

Znanstvenici su analizirali podatke prikupljene orbiterom Mars Reconnaissance i njegovim instrumentom Mars Climate Sounder, koji već 15 godina proučava atmosferu i teren Marsa. Otkrili su da oko 68 posto velikih oluja prethodi nagli porast temperatura na površini.

'Kad se površina zagrije, sloj atmosfere iznad nje postaje uzgonski i može podići prašinu,' objašnjava Heshani Pieris, vodeća autorica studije. 'Gotovo kao da Mars čeka da se zrak pročisti prije nego što formira veliku oluju.'

Iako je teško dokazati direktnu povezanost između toplih sunčanih dana i oluja koje slijede nekoliko tjedana kasnije, ono što znamo je da slični uvjeti stoje iza oluja kakve imamo na Zemlji.

Ciklus pješčanih oluja na Marsu

Manje oluje na Marsu događaju se svake godine, obuhvaćajući velike regije i trajući tjednima. Međutim, svake treće marsovske godine (oko 5,5 zemaljskih godina) planet doživi globalnu oluju koja prekriva cijelu površinu. Te velike oluje, poznate i kao planetarne oluje, predstavljaju najveću prijetnju.

Primjerice, u lipnju 2018. jedna takva oluja prekrila je solarne panele rovera Opportunity, prisilivši NASA-u da okonča misiju. S obzirom na planove za slanje astronauta na Mars do 2030. godine, znanstvenici ističu važnost predviđanja ovih oluja s ciljem smanjenja razine opasnosti.

'I dalje u cijelosti ne možemo razumijeti osnovnu fiziku iza početka oluja na površini' rekao je Paul Hayne, suautor studije i profesor na Odjelu za astrofizičke i planetarne znanosti u Coloradu. Tim nastavlja raditi na otkrivanju vremenskih uzoraka koji mogu dovesti do formiranja divovskih oluja.

'Ova studija nije konačan odgovor na predviđanje oluja na Marsu,' istaknula je Pieris. 'Ali nadamo se da ona predstavlja korak u pravom smjeru.'

Budućnost marsovskih misija

Kako se NASA i druge svemirske agencije pripremaju za istraživanje Crvenog planeta, razumijevanje vremenskih pojava poput pješčanih oluja ključno je za sigurnost budućih misija. Svaki korak prema boljem razumijevanju ovih fenomena doprinosi održivosti ljudskih i robotskih istraživanja u ekstremnim uvjetima Marsa, zaključuje Gizmodo.