Radi se o istraživanju što ga je ove godine provela organizacija civilnoga društva Forum za slobodu odgoja u suradnji s civilnom udrugom Protagora, a zahvaljujući potpori Fondacije Rosa Luxemburg.

Rezultate istraživanja predstavili su Branko Ančić i Tamara Puhovski, a izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja Eli Pijaca Plavšić istaknula je da je svrha projekta bila pridonijeti smanjivanju diskriminacije i socijalne isključivosti te poboljšanju kvalitete i otvorenosti obrazovnoga sustava.

Kako je rečeno, primarni cilj projekta bio je istražiti stavove nereligioznih roditelja prema religioznosti, kao i način na koji se religijske teme obrađuju u odgoju i obrazovanju njihove djece, dok je sekundarni bio pridonijeti razumijevanju nereligioznih stavova i praksi u Hrvatskoj te potaknuti javnu raspravu o pravima i socijalnom uključivanju nereligioznih osoba i njihove djece u obrazovni sustav.

Tako je Ančić objasnio da je izrađen instrumentarij (protokol) za provođenje polu-strukturiranih intervjua s nereligioznim osobama koje imaju djecu u osnovnoj školi, a žive u Rijeci, Splitu, Zagrebu ili okolici tih gradova. Ispitanici su odabrani 'snowball' metodom koja se koristi kada određena društvena skupina ili grupa ima takve karakteristike da je ispitanike teško locirati, a odgovarali su na on-line kratka pitanja o religijskoj samoidentifikaciji, o odnosu prema vjeri i religiji.

Provedeno je, transkribirano i analizirano 18 intervjua a nakon analiza dobivanih podataka osmišljena je i operacionalizirana metodologija provođenja fokus grupa s od po pet do deset sudionika te su održane tri fokus grupe sa 16 sudionika - dvije u Zagrebu a jedna u Splitu. Istaknuo je da se radi o eksplorativnom istraživanju - prvome koje se u Hrvatskoj bavi tom temom.

Puhovski je pak govorila o aktivističkoj dimenziji do koje su, istaknula je, doveli rezultati istraživanja što je pak rezultiralo kratkoročnim i dugoročnim preporukama koje će biti upućene novoj hrvatskoj vladi.

Neke od kratkoročnih preporuka su poticanje umrežavanja i potpore grupama za podršku nereligioznim roditeljima, osiguravanje mogućnosti da se oni žale, kao i da se vjeronauk održava na kraju ili početku rasporeda sati te da se izradi letak s osnovnim informacijama o vjeronauku u školama, obvezama škole i ravnatelja te pravima roditelja i djece koji će s ponuditi roditeljima pri upisu djece u prvi razred.

Dugoročne preporuke su pak daljnji istraživački i aktivistički napori u ovome području, proširenje i produbljenje istraživanja uloge religije u obrazovnom sustavu, kao i provedba daljnjih istraživanja.

Istaknuto je da bavljenje pitanjem vjeronauka u školi postaje jasno da vjeronauk nije samo jedan školski predmet već da je njegov izbor vrlo često i izbor identiteta što odluku koju roditelji i njihova djeca donose čini izrazito bremenitom.

Rasprava je pokazala različita i oprečna stajališta o temi, a izneseno je i nekoliko primjedaba pa je tako, Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja ukazao na to da nije iznijeta alternativa vjeronauku u školama koji, smatra, ne može biti zamijenjen neki predmetom koji će imati samo obrazovnu, a ne i odgojnu funkciju.

Istaknuvši da govori kao građanka i članica Udruge Protagora, a ne kao članica SDP-a, Marija Lugarić je upozorila na raskorak u obrazovanju o vjeri i u vjeri tako da, rekla je, djeca o istim pitanjima dobivaju potpuno različite informacije koje im je teško razlučiti.