Znanstvenici strahuju da bi se supermikrob mogao proširiti jer je otporan na gotovo sve poznate antibiotike, a istraživanja mogućeg lijeka još nisu ni započela.

Bakterija je otkrivena kod pacijenata koji su bili na operaciji tumora, transplantaciji ili plastičnoj operaciji u azijskim zemljama, a stvara enzim koji se može naći u različitim bakterijama poput E. coli, odgovorne uglavnom za upale mokraćovoda i dišnih putova. Enzim (odnosno DNA kod za taj enzim) lako preskače s jedne bakterije na drugu pa se liječnici boje da bi se mogao početi vezivati za uzročnike opasnijih bolesti koji su već rezistentni na druge antibiotike. Na taj način mogle bi nastati opasne infekcije koje bi se brzo širile, a koje bi bilo gotovo nemoguće izliječiti.

Najmanje jedan od dosad otkrivenih sojeva otporan je na sve poznate antibiotike, a slučajevi zaraze zabilježeni su u SAD-u, Kanadi, Australiji i Nizozemskoj. Međunarodni tim stručnjaka ističe da bi mikrob mogao postati i globalna prijetnja, a u Velikoj Britaniji već se počeo prenositi među ljudima.

Prema izvješću predstavljenom u časopisu Lancet Infectuous Diseases, mikrob ima opasan potencijal za širenje i mutacije - navodno je otporan i na klasu snažnih antibiotika poznatih kao karbapenemi.

Stručnjaci ističu da bi se NDM-1 mogao zaustaviti tako da se svaki slučaj zaraze na vrijeme identificira i izolira. Također preporučuju uobičajene mjere dezinfekcije i kontrole opreme.

Dosad je većina pacijenata izliječena kombinacijom različitih antibiotika. Međutim, suautor studije David Livermore iz britanske Agencije za zaštitu zdravlja (Health Protection Agency) kaže da će NDM-1 s vremenom vjerojatno postajati sve opasniji.

'Potencijal širenja bakterije NDM-1 u svijetu jasan je i izaziva strah', objasnio je Livermore. 'Više manjih zaraženih skupina zabilježeno je u Velikoj Britaniji, međutim znatno veći broj slučajeva povezuje se s putovanjima i liječenjem na Indijskom potkontinentu. Ondje je otpornost bakterije postala vrlo raširena. Postoji opasnost da enzim uđe u soj bakterije koja se lako prenosi među ljudima.'

Britansko ministarstvo zdravstva objavilo je uzbunu još 2009. godine, nakon što je otkriven porast broja infekcija od kojih su neke imale smrtne posljedice.

Najmanje 17 od 37 pacijenata obuhvaćenih studijom posjetilo je Indiju ili Pakistan, a 14 od njih bilo je hospitalizirano zbog operacija – uglavnom plastičnih. Neke od infekcija imale su relativno blage simptome, dok je u nekoliko slučajeva zabilježeno trovanje krvi.

Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Cardiff te iz Agencije za zaštitu zdravlja, kao i oni u drugim zemljama svijeta.

Iako rezultati studije zvuče alarmantno, a objavili su ih svi relevantni britanski listovi, treba imati na umu da su mediji, ali i Svjetska zdravstvena organizacija, u isto ovo vrijeme prošle godine digli veliku uzbunu i oko svinjske gripe, što se kasnije pokazalo neopravdanim.

Da medijske napise o opasnim epidemijama treba uzimati s određenom dozom rezerve, na to je u novom broju časopisa Liječničke novine ukazala doc. dr. Livia Puljak s Medicinskog fakulteta u Splitu u članku pod nazivom 'Pandemija koja se nikad nije dogodila', te epidemiolog prim. doc. Mladen Smoljanović u prošlom broju istog časopisa. Autori ističu da su u potrazi za dokazima za pandemiju svinjske gripe otkriveni nedostupni podaci, izmišljeni autori, sukob interesa i – nepostojeća pandemija.