To je suprotno uvriježenom mišljenju da se na Ekonomiju upisuju samo oni koji nisu uspjeli 'upasti' negdje drugdje. Sveučilišta u Zagrebu i Puli i ove godine bilježe porast zanimanja za Ekonomski fakultet (u Zagrebu za 167), no ako se gleda cijela zemlja, može se reći da taj studij od 2010. do 2012. ipak postupno gubi popularnost. Na Sveučilištu u Rijeci u Splitu i Zadru zanimanje za ekonomiju je u blagom padu.

Nezaposlenih doktora medicine ima samo 467, no unatoč tomu, od 2010. do 2012. zanimanje za Medicinski fakultet u Zagrebu je palo – broj maturanata kojima je on prvi izbor smanjio se za 182. Sličan pad interesa bilježi se i na Građevinskom i na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu iako na burzi nema mnogo njihovih kadrova – nezaposlenih inženjera elektrotehnike ima 440, a građevine 599.

Na burzi je također vrlo malo drugih inženjera prirodnih i tehničkih znanosti, primjerice: fizičara 44, matematičara 134, kemičara 188, geologa i geofizičara 182, programera i sustavnih inženjera 468, elektroenergetičara i elektrostrojara 587.

Veliki porast zanimanja na Sveučilištu u Zagrebu imaju još Fakultet strojarstva i brodogradnje (+122) te Tekstilno-tehnološki (+117), a pad Učiteljski (-131), Prometni (-138), Pravni (-157), Građevinski (-200) i Elektrotehnički (-264).

Rang liste zanimanja za određene studije na Sveučilištima izgledaju ovako:

U Zagrebu:

Poslovna ekonomija
Ekonomija
Pravo
Strojarstvo
Politologija

U Splitu:

Poslovna ekonomija
Pravo
Ekonomija
Turizam
Pomorska nautika

U Osijeku:

Poslovna ekonomija
Medicina
Učiteljski studij
Pravo
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

U Rijeci:

Poslovna ekonomija
Medicina
Pravo
Ekonomija
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

U Puli:

Poslovna ekonomija
Kultura i turizam
Informatika
Ekonomija

U Zadru:

Pedagogija (dvopredmetni)
Psihologija
Učiteljski studij
Menadžment
Kultura i turizam

U Varaždinu:

Ekonomika poduzetništva
Informacijski sustavi i Poslovni sustavi
Inženjerstvo okoliša

U Dubrovniku:

Poslovna ekonomija
Mediji i kultura društva
Nautika

Iz ovih statistika proizlazi da je krajnje vrijeme da se na hrvatska sveučilišta uvede dobra tradicija koja postoji u zapadnim zemljama - da fakulteti redovno prate i izvještavaju potencijalne studente o tome kako se mladi koji kod njih diplomiraju snalaze na tržištu rada. Naravno, fakultetima koji se dobrim dijelom izdržavaju od participacija u školarinama to baš i nije u interesu, osobito u okruženju u kojem nemaju konkurencije.