Znanstvenici su potvrdili postojanje dijamantnih planeta eksperimentirajući sa silicij karbidom - mineralom koji postoji na planetima bogatima ugljikom
Postotak dijamanata u odnosu na Zemljinu masu je oko 0,001 posto, što znači da su, barem kod nas, prilično rijetki. Na drugim planetima, doduše, dijamanti su česta pojava - poput običnog kamenja.
Prema najnovijoj studiji objavljenoj u Planetary Science Journalu, planeti s velikim omjerom ugljika u odnosu na kisik, više poznati kao egzoplaneti, možda na površini i u unutrašnjosti imaju velike količine dijamanata - ukoliko sadrže vodu.
Znanstvenici s Državnog sveučilišta Arizone i Sveučilišta Chicaga otkrili su da neki kameniti planeti, ukoliko su uvjeti adekvatni, odnosno ako su tlak i temperatura dovoljno visoki - mogu proizvoditi dijamante. Štoviše, oni bi kod njih mogli biti primarni materijal, objašnjava Business Insider.
vezane vijesti
'U našoj galaksiji imamo oko sto milijardi planeta, dok cijeli svemir ima oko sto milijardi galaksija', rekao je voditelj istraživanja i autor studije Harrison Allen-Sutter. 'Čak i da su rijetki - jedan od milijardu - sama veličina svemira jamči da bi i dalje mogli postojati, i to u vrlo velikom broju - bilijunima.'
Ovi planeti nose zajedničko ime karbidni egzoplaneti te sadrže puno više ugljika nego Zemlja. U blizini svojih jezgri ovi planeti navodno imaju i otopljen silicijev karbid, molekulu sačinjenu od silikona i ugljika. Simulirajući uvjete na takvim planetima u laboratoriju, znanstvenici su potvrdili da ako postoje dovoljno visok tlak te temperatura, silicij karbid može se razdvojiti u silicij i super komprimirane kristale ugljika, odnosno dijamante.
Zanimljiv eksperiment
Tim je ovaj efekt postigao prvo umočivši silikon karbid u vodu. Nakon toga su uzorke stavili u specijalni uređaj koji pomoću dijamanata zbija male količine tvari pomoću iznimno visokog tlaka. Znanstvenici su ih nakon toga zagrijali pomoću lasera te dobili dijamante i silikon.
'Ovi su egzoplaneti potpuno drukčiji od bilo čega što imamo u našem Sunčevom sustavu', komentirao je Allen-Sutter. Razlog su planeti bogati ugljikom koji mogu postojati samo u blizini zvijezda s relativno visokim omjerom ugljika u odnosu na kisik - nešto što nedostaje našem Suncu.
Negostoljubivi planeti
Planeti s dijamantima, ako postoje, nisu pretjerano gostoljubivi. Riječ je o svjetovima čija je atmosfera bogata metanom i drugim plinovima koji imaju nizak postotak kisika te koji su iznimno geološki aktivni - čime održavaju stalnu visoku temperaturu. Drugim riječima, oni vrlo vjerojatno ne mogu podržavati život.
