Superizborna godina službeno je iza nas, a lokalni izbori već kucaju na vrata. I dok se velike stranke HDZ i SDP još uvijek bude iz superizborne hibernacije, na društvenim mrežama već se neko vrijeme odvija podosta opipljiva kampanja za Zagreb - od Bernardića, koji jede burek u autu, do Ivice Lovrića, čije se poruke iz višemjesečne digitalne kampanje sad mogu vidjeti i na plakatima na velikim zagrebačkim prometnicama. Bitka za Zagreb ovaj put zaživjela je i na TikToku
Nismo još ni probavili netom završene treće izbore u 2024., a već se lagano puni arena za nove – lokalne izbore 18. svibnja ove godine. U fokusu je glavni grad Zagreb, u kojem posljednje četiri godine stoluju Tomislav Tomašević i njegova stranka Možemo.
Kad govorimo o velikim strankama, u igri bi zasad ispred HDZ-a trebao biti Mislav Herman, a SDP će najvjerojatnije ići s Brankom Kolarićem. I dok su digitalne platforme tih stranaka bile koncentrirane na predsjedničke izbore, konkurencija sa slabijim stranačkim zaleđem definitivno nije spavala pa se angažirala na društvenim mrežama.
vezane vijesti
Predsjednik zagrebačke stranke Plavi grad i nekad bliski suradnik Milana Bandića Ivica Lovrić; 'posrnuli' bivši čelnik SDP-a, sada član Socijaldemokrata Davor Bernardić - kao nezavisni kandidat novoosnovane platforme Servus - zatim bivši pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama u Bandićevo doba Pavle Kalinić te nezavisni zastupnici u Gradskoj skupštini Trpimir Goluža i Dina Dogan – imena su koja već neko vrijeme sviraju uvertiru u kampanju za lokalne izbore na društvenim mrežama.
Pritom je posebno zanimljivo to što su se, između ostalog, odlučili za formate na TikToku. Tako smo imali prilike vidjeti Bernardićev video u kojem uronjen u gradsku gužvu u autu jede burek i čak stigne učiti francuski, bumera Lovrića koji odgovora na GenZ pitalice 'ili – ili' i - za razliku od Tomaševića - pogađa koš ili pak Golužu kako kiti bor i 'kanta' božićne želje, a one se mahom tiču Grada Zagreba. 'Koja je razlika između hot-doga i Zagreba', pita se Goluža u jednom od tih videa. 'Zagreb je bolji bez senfa!'
Top ili flop?
Upitali smo komunikacijskog stručnjaka Mara Alavanju kako ocjenjuje digitalne uratke na društvenim mrežama u dosadašnjoj kampanji za lokalne izbore.
'To ovisi od kandidata do kandidata. Bernardić zasad pokušava politički oživjeti i to je legitimno. Ali ako pogledamo komentare i odnos lajkova, pregleda i slično, sve su to manje-više negativni komentari. To znači da je politička autentičnost broj jedan, taj dio jednostavno mora funkcionirati', rekao je Alavanja za tportal.
Najbolji i najrecentniji primjer te autentičnosti je, kako kaže, Zoran Milanović, a koji nema profil na TikToku, ali ima dva fanpagea koji samo štancaju najzanimljivije isječke iz njegovih govora, tzv. zoranizme, i to postoje viralno.
'NE MOŽEMO moment Lovrića, Kojundžića i Kalinića po meni je najzanimljiviji jer dugo vremena sustavno buše Tomaševića. Nisu to još dosezi kakvi bi trebali biti, ali ljudi to disciplinirano rade i vidi se da su teme testirane – problem broj jedan u Zagrebu je promet, a oni imaju nekoliko videa na temu prometa, točno ono što najviše boli birače. Hoće li to imati učinka, vidjet ćemo na izborima, ali prvi su krenuli sustavno bušiti i stvarati lošu atmosferu kontra Tomaševića', kaže Alavanja, dodavši kako misli da su Kalinić i Lovrić dio iste priče, iako se ne zna jesu li koordinirani.
TikTok izrazito zahvalna platforma, ali...
Iako bi bilo dobro da sadržaj u kampanji bude što više prilagođen svakoj platformi, Alavanja kaže da to više nije presudno. TikTok je pritom zbog svoje jednostavnosti i popularnosti vrlo zahvalna platforma, pa ni ne čudi to da mnogi političari sad na njoj pokušavaju okušati sreću.
'Hrvatski političari su se u posljednjih 15-ak godina od svih društvenih mreža najbrže priviknuli na TikTok i najbrže su se svi prebacili na tu platformu. Tu nema političkog oglašavanja - nego što gluplje, to bolje. Niti ima neke posebne duljine formata ili nekog posebnog storylinea. Puno je jednostavnije to izvesti', kaže on.
No naglašava i da ne postoji nijedan empirijski dokaz za to da je bitka za pažnju, koja se odvija na društvenim mrežama, igdje bila presudna u konverziji samih glasača, pa čak ni u slučaju Cambridge Analytice, poznatog skandala zbog korištenja podataka s Facebooka.
'Borite se za vidljivost, za pažnju, za engagement i to pomaže u konverziji, ali nije presudno', dodaje.
Koje stranke najbolje komuniciraju na društvenim mrežama?
'Možemo je definitivno kroz nekoliko ciklusa pokazao da daje veliku pažnju i kanalima i sadržaju i oglašavanju, stoga mislim da su oni daleko najbolji od svih u Hrvatskoj što se tiče digitale', kaže Alavanja.
Podsjetimo i na cameo ulogu aktualnoga zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića u jednoj od epizoda 'kuhanja s Ivanom Kekin' na društvenim mrežama tijekom njezine predsjedničke kampanje, u kojoj ga ona podučava kulinarskim umijećima, a istovremeno, onako usputno, razgovaraju o njegovim postignućima u Zagrebu – dvije muhe jednim udarcem, reklo bi se.
Odmah iza Možemo! na digitalnim kanalima je, prema mišljenju našeg sugovornika, stanka Most, ali oni, kako kaže, podosta ovise i o timu koji angažiraju.
SDP je pak krenuo osnaživati svoj digitalni tim još od dolaska Siniše Hajdaša Dončića na čelo, a sad se i HDZ, koji se dosad ponajviše oslanjao na tradicionalne kampanje, pokrenuo i na digitalnim kanalima, dodaje Alavanja.
Kad je krajnji rok za početak kampanje?
Svakoj političkoj poruci treba izvjesno vrijeme da se dovoljno primi, stoga je jako bitno krenuti u kampanju na vrijeme.
'Lovrić i njegova stranka krenuli su šest mjeseci ranije i rade to zapravo na vizualno vrlo zanimljiv i atraktivan način. Tako da je uložen novac u kreativu i to je osmišljena priča', kaže Alavanja.
Lovrić je pritom u tihu 'vanjsku' kampanju krenuo i ranije, pa smo ga tako već u srpnju prošle godine mogli vidjeti kako građanima dijeli dvije tone voća i povrća. I nešto kasnije, u prosincu, sa svojom strankom, u bandićevskoj maniri, dijelio je tisuću porcija kuhanog bakalara uz poruku 'Radimo ono što ne radi aktualna gradska vlast'.
Alavanju smo pitali i kad bi bio krajnji rok za početak kampanje za lokalne izbore.
'Završili su predsjednički izbori. U ponedjeljak je bio dan za reakcije i analize predsjedničkih izbora. Već je u utorak trebalo krenuti u kampanju, pogotovo ako je zamah u društvu, u medijima, kontra tebe. Kampanje u Velikoj Britaniji, primjerice, traju od godinu do godinu i pol prije izbora te se sustavno i planirano rade', ističe on.
Pozitivan primjer je, kaže, i Novi Zeland, gdje su konzervativci na TikToku napravili igricu u kojoj njihov lider objašnjava kako će izgledati porezna reforma.
'To je taj step-up u odnosu na Bernardića koji jede burek', dodaje. No ipak kaže da je važno naglasiti i da su kod nas kampanje sada puno bolje te da se u njih puno više ulaže nego prije.
