Naime, prema studiji Iaan M. Lyonsa i Sian L. Beilock, profesora psihologije na Sveučilištu u Chicagu, tjeskoba koju izaziva matematika nije samo psihički doživljaj.

Odavno je poznato da veliki postotak ljudi osjeća strah od matematike te da nastoji izbjeći svako moguće suočavanje sa složenijim zadacima. Ova je pojava toliko raširena da se danas malo tko srami priznati da mu matematika zadaje glavobolje. Američki je tim stoga odlučio provesti istraživanje prirode neugodnih osjećaja koje matematika stvara kod ljudi.

U testiranju je sudjelovalo 14 dragovoljaca s visokim razinama straha od matematike i 14 s niskima razinama. Sudionici su odabrani u neku od ove dvije skupine na temelju vlastitih iskaza o razinama straha koje kod njih izazivaju stvari povezane s matematikom poput otvaranja knjige pune zadataka. Svaki od ispitanika dobio je niz pitanja povezanih s matematikom i s riječima. Znanstvenici su istovremeno snimali njihov mozak magnetskom rezonancijom.

Kakvi su bili rezultati? Skeniranje je otkrilo da kod ljudi s visokim strahom postoji prava navala aktivnosti u stražnjem dorzalnom otoku i srednjem cingularnom korteksu, dijelovima mozga koji se aktiviraju kada osoba osjeća fizički bol poput opeklina. Ista područja aktiviraju se u društveno bolnim situacijama kao što je primjerice raskid s partnerom. Ovakve reakcije zabilježene su samo kod 'matematikofoba'.

Ranija su istraživanja pokazala da već i samo očekivanje psihološki stresnih situacije može izazvati fizički osjet bola.

Autori u svojoj studiji ističu da su bolne reakcije stvar psihološke interpretacije našeg mozga, a time i organizma. 'Matematika se sastoji samo od brojeva na stranici, ne postoji način da stvarno bude bolna', rekao je Lyons i dodao: 'Ljudi koji osjećaju tjeskobu od matematike obično su loši u matematici… i nastoje je izbjeći u svojoj karijeri.'