U Zagrebu se cijepilo oko 10 posto djevojaka iz sedmog razreda kojima se cijepljenje preporučuje. Kada je cjepivo bilo tek uvedeno 2008. godine interes je bio puno veći.

'U našoj ambulanti od 2008. do danas cijepilo se samo 30 osoba. Istina, to nije neki jasni pokazatelj jer se velika većina žena cijepi u primarnoj zaštiti, no ipak je to jako mali broj', rekla je dr. Nemeth-Blažić koja smatra da za to ima više razloga.

'Prije svega u posljednje je vrijeme ojačao antivakcinacijski lobi, odnosno propaganda da su cjepiva štetna. Normalno je da postoje nuspojave cjepiva. Svaki lijek ih ima, no korist od cijepljenja je uvijek veća. Najčešće nuspojave su tek lokalne reakcije na mjestu cijepljenja – bol, crvenilo, oteklina, no ni njih nemaju svi. Također se može javiti mučnina, vrtoglavica i povraćanje, ali mnogo rjeđe. U našoj primjeni od 2008. da danas nije prijavljena niti jedna teža nuspojava. U medijima su se spominjale neke nuspojave koje nisu nikada dokazane. Otuda dio straha', objasnila je dr. Nemeth-Blažić napomenuvši da cjepivo mora imati pozitivnu percepciju u društvu.

Na sreću cijepljenje nije jedina mjera zaštite od HPV-a; postoje i ginekološki pregledi i papa testovi, odgovorno spolno ponašanje, informiranost i zaštita kod spolno odnosa.

Jedan od čimbenika, kaže epidemiologinja, mogle su biti i priče da će se cijepljenjem potaknuti slobodnije ponašanje.

'To je moglo djelovati na roditelje. No svjetska literatura pokazuje da to nije istina, da nije bilo promjene u ponašanju cijepljenih žena. Konačno svugdje se cijepljenje provodi uz obavezno savjetovanje jer je potrebno objasniti da ono štiti samo protiv nekih virusa, a ne svih, te da se ne smije odustati od drugih mjera zaštite poput papa testova i ginekoloških pregleda', objasnila je.

Cjepivo je visoko djelotvorno - daje zaštitu od infekcije veću od 99 posto. No nije moguće točno reći za koliko posto smanjuje rizik od raka vrata maternice jer virus nije jedini uzrok bolesti. HPV je najčešća spolno prenosiva infekcija današnjice – od 50 do 80 posto odrasle spolno aktivne populacije se zarazi. Na sreću, velika većina sama ozdravi kroz dvije godine. Cjepivo je namijenjeno za žene i djevojke od 9 do 26 godina, ali najdjelotvornije je prije stupanja u spolne odnose ima najveći učinak prije nego što je infekcija nastupila. Kod nas se mladi upuštaju u spolne odnose u prosjeku sa 16 godina. Za muškarce kod nas cjepivo nije registrirano.

Nemeth-Blažić kaže da Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj jača antivakcinacijski pokret. Medicina je iskorijenila mnoge bolesti, ljudi se osjećaju sigurnije pa jača strah od nuspojava umjesto od pravih prijetnji.

'Svuda u svijetu postoje antivakcinacijske kampanje. Na razini Europe odaziv je također manji, osim u par zemalja. Jedan od razloga kod nas mogla bi biti i cijena cjepiva koje nije baš jeftino. No ono je besplatno kada cijepljenje organiziraju lokalne zajednice. U siromašnijim zajednicama u kojima nije organizirano, cjepivo se mora platiti. Pravi rezultati cijepljenja vidjet će se tek nakon 30-ak godina. Od raka maternice kod nas oboli 300 žena godišnje, a oko 100 umre. To izgleda malo u odnosu na primjerice rak dojke. Jedan od razloga za relativno malu smrtnost je dostupnost pregleda. No s obzirom na sve dostupne mjere zapravo ne bi trebala umrijeti niti jedna žena', rekla je Nemeth-Blažić.