Krpelji

Napasnik na kojeg ćemo najčešće naletjeti u šumama i na livadama nedvojbeno je krpelj. Većina u Hrvatskoj raširenog šumskog krpelja Ixodes ricinus nije zaražena, no oni koji jesu mogu prenijeti krpeljni meningoencefalitis ili pak lajmsku boreliozu. Najaktivniji su u svibnju i lipnju. U Hrvatskoj se meningoencefalitis javlja uglavnom u kontinentalnom dijelu između Drave i Save - oko Zagreba, Koprivnice, Varaždina, Bjelovara i Vinkovaca. Medvednica je žarište niskog intenziteta. Ako ih želite izbjeći, odjenite se višeslojno, ne šećite se kroz grmlje i nisko raslinje, ne odlažite odjeću na granje i travu, a nakon povratka kući pregledajte cijelo tijelo, uključujući vlasište.

U Hrvatskoj su za ljude opasne dvije vrste zmija - poskok i riđovka. Ozbiljna trovanja su rijetka, a smrtni slučajevi gotovo nepoznati ako liječenje uslijedi u roku od šest do 10 sati nakon ugriza. Zapravo, smrt izazvana ugrizom poskoka toliko je rijetka da u krajevima gdje on živi više ljudi pogine od elementarnih nepogoda. Zdrava osoba često može preživjeti ugriz riđovke i bez pomoći liječnika, no to ne znači da je ne treba zatražiti. Na području Medvednice i uz obalu Jadrana uglavnom živi samo poskok, dok je riđovka česta u šikarama i močvarama Slavonije te u šumama Gorskog kotara. Da biste se zaštitili od zmija, izbjegavajte šetnju mjestima koja su nepregledna. Da biste je upozorili ili otjerali, lupkajte štapom po tlu ispred sebe. Autor ovog teksta osobno je u svom vrtu podno Medvednice imao tri susreta s poskocima.

Miševi

Razne vrste miševa i malih glodavaca mogu prenijeti tzv. mišju groznicu, bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega i drugim smetnjama, koja ponekad može biti vrlo teška pa je potrebno bolničko liječenje. Bolest je kod nas stalno prisutna s učestalošću koja varira od godine do godine. Vezana je uz izravan ili posredan dodir s malim divljim šumskim glodavcima i njihovim izlučevinama, mokraćom i izmetom. Uzročnik je virus iz skupine Hanta-virusa koji kruži među malim šumskim glodavcima. Kod nas su to najviše riđa voluharica Clethrionomys glareolus i žutogrli miš Apodemus flavicollis te u manjoj mjeri šumski miš Apodemus sylvaticus, poljski miš Apodemus agrarius i livadna voluharica Microtus agrestis. Na Medvednici žive riđa voluharica, žutogrli i šumski miš. Rizik je malen, a može se dodatno smanjiti ako se držite sljedećih uputa:

- za vrijeme izleta čuvajte hranu i piće od glodavaca
- održavajte higijenu ruku
- nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokvica
- izbjegavajte ležanje izravno na šumskom tlu, osobito gdje ima više rupa glodavaca
- ne lovite i ne dirajte uginule glodavce.

Otrovno bilje

U Hrvatskoj postoje mnoge biljke koje su toksične ili otrovne, a neke su već i u malim količinama opasne po život. Malo je ljudi koji dobro razlikuju otrovne od neotrovnih pa je najbolje pouzdati se samo u vrlo stručne vodiče. Za primjer vam predstavljamo samo nekoliko poznatih najotrovnijih biljaka:

Divlja grašica. Najčešće se penje po drugim biljkama. Vrlo je otrovna, a postoje zabilježeni smrtonosni slučajevi trovanja sa samo dvije grašice.
Ciklama, lijepa ukrasna biljka, ima plod okruglastu čahuru, a u većim dozama je vrlo otrovna.
Likovac je listopadni grm čiji su svi dijelovi otrovni; već 10-12 plodova sadrži smrtnu dozu otrova.
Trubeljika je otrovna biljka koju nalazimo u priobalnom pojasu tekućih voda i voda stajaćica. Samo jedan izdanak može izazvati smrt odrasle osobe.
Božikovina, zimzeleni dekorativni grm, ima vrlo otrovne plodove.
Tisa je cijela vrlo otrovna.
Ricinus, grm koji naraste do 2 m u visinu, cijeli je vrlo otrovan, a već i vrlo mala količina sjemenki za djecu može biti smrtonosna.
Krumpir - nezreli plodovi krumpira su vrlo otrovni. Zabilježeni su slučajevi u kojima su umrla djeca koja su jela njegove bobičaste plodove.

Velike zvijeri

U Hrvatskoj žive tri vrste velikih zvijeri - vuk Canis lupus, ris Lynx lynx i medvjed Ursus arctos. Vuk i ris zakonom su zaštićeni (od 1995. godine), dok se medvjed smatra lovnom divljači. Iako su zakonom propisane visoke kazne (40.000 kuna) za onoga tko ubije vuka ili risa, dosad u Hrvatskoj još nitko zbog toga nije kažnjen. Procjenjuje se vukova danas ima između 100 i 150 uglavnom u Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji. Risovi su istrijebljeni iz većine europskih zemalja. Danas se smatra da u Hrvatskoj nema više od 50 jedinki i strogo su zaštićeni. U Hrvatskoj je mrki medvjed autohtona životinja. Nastanjuje područja Like i Gorskog kotara. Ako vam se počne približavati, javite mu se ili mahnite da vas primijeti. Ako vas baš počne ganjati, postoje dvije mogućnosti: najčešće je riječ o lažnom napadu – zastrašivanju brzim koracima. Opasnije je kada se medvjed pravi da vas ne vidi, a kreće se prema vama umjerenim tempom. Tada je najbolje pokušati ga zastrašiti bukom ili pobjeći na vrijeme. Ako je susret neizbježan, treba se baciti na pod s glavom prema dolje i rukama pokriti glavu. Medvjed će obično doći do vas, malo vas ponjušiti, možda vas prodrmati šapom, a kada vidi da niste opasni, otići dalje. Strah od velikih zvijeri neutemeljeno je velik. Iako su zabilježeni bliski susreti, nije poznato da su neizazvane napale ljude. Sve divlje životinje su plašljive i povlače se pred čovjekom, osim ako osjete da su ugrožene. Autor ovih redaka i sam je imao bliski susret s mrkom medvjedicom i dva mladunca na staroj cesti Zagreb - Rijeka u Gorskom kotaru; srećom iz automobila. Mada se prošetala preko ceste na jedva dva metra ispred mene, medvjedica me počastila tek kratkim pogledom da bi ubrzo nestala u šumi. Osim medvjeda, vukova i risova, ako se uznemiravaju, opasne mogu biti i divlje svinje.

Sve velike zvijeri, kao i obje zmije otrovnice, mogu se, među ostalim, naći i u našem najpoznatijem Nacionalnom parku Plitvička jezera. U Parku je također zabilježeno oko 1.400 vrsta biljaka, među kojima ima mnogo otrovnih i toksičnih. Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o unutarnjem redu na njegovu su teritoriju zabranjeni lov, ribolov, uznemiravanje životinja i branje biljaka pa je opasnost od nezgoda, ako ih se pridržavate, minimalna. Čelnici Parka rekli su nam da ljudi ponekad na temelju površnih informacija iz raznih vodiča neoprezno beru i jedu biljke koje su toksične ili čak otrovne.

Da zaključimo – pridržavajte se pravila ponašanja i mjera opreza te uživajte bez straha u prirodi. Hrvatska flora i fauna, iako vrlo bogata i raznovrsna, spada u relativno bezopasne. Kao i u slučaju mora, mi ljudi smo mnogo veća opasnost za šume i njihove stanovnike, nego oni za nas.

191559,177833,176972,168569