Tim Berners-Lee, otac weba i osnivač fondacije Web, objavio je članak u kojem iznosi što smatra potrebnim kako bi njegova vizija weba kao platforme za izjednačavanje od koje ima kurist čitavo čovječanstvo imala budućnost. 

Od trenutka kad je objavio izvorni dokument iz kojeg je izrastao globalni web kakav danas poznajemo prošlo je 28 godina. Danas 53-godišnji Berners-Lee sve je više zabrinut zbog tri nova trenda s kojima se treba obračunati.

Prvi zabrinjavajući trend su lažne vijesti. 'Prejednostavno je širiti dezinformacije webom', naveo je. 

Puno ljudi do vijesti informacija na internetu dolazi putem šačice društvenih medija i internetskih tražilica koje svoj rad financiraju 'klikovima'. Vijesti im bivaju prikazane temeljem algoritama koji uče temeljem njihovih osobnih podataka koje se stalno prikuplja.  No, često se provuku dezinformacije i lažne vijesti.

'Korištenjem znanosti o podacima i vojskama softverskih robota oni s lošim namjerama mogu zlorabiti sustav za širenje dezinformacija kako bi ostvarili financijsku ili političku koristi', pojasnio je Berners-Lee. 

Facebook i Google trebaju se riješiti lažnih vijesti

Tko bi se trebao boriti protiv toga? Ključari podataka poput Googlea i Facebooka, smatra Berners-Lee. Treba pod svaku cijenu izbjeći stvaranje centraliziranih tijela koja će određivati što je istina, a što nije. 

'Moramo se suprotstaviti prekomjernom posizanju vlasti u zakonodavstvo koje regulira praćenje i nadzor, uključujući i sudskim tužbama. Algoritmi trebaju biti transparentniji kako bi mogli razumjeti kako se donose važne odluke koje imaju utjecaj na naše živote, uz skupinu zajedničkih načela kojima se trebamo voditi', kaže Berners-Lee.

Šef Facebooka Mark Zuckerberg je u studenom prošle godine objavio detaljne planove kako se planira riješiti lažnih vijesti. Fokus je na jačanju otkrivanja i klasifikacije dezinformacije, olakšavanju prijavljivanja kako bi se dezinformatore brže hvatalo, neovisnu provjeru, suzbijanju zarade od lažnih vijesti i poboljšavanju vezanih članaka. 

Političko oglašavanje je problem

Iz Googlea su u siječnju ove godine objavili kako su srezali 1,25 milijarde spornih oglasa tijekom prošle godine, više nego dvostruko više u odnosu na 2015. godinu kad ih je bilo 780 milijuna, zbog kršenja raznih odredbi politike korištenja, između ostalog i zbog lažnog sadržaja. 

U studenom prošle godine su predstavili novu politiku za oglašivače na platformi AdSense, osmišljenu radi spriječavanja ostvarivanja prihoda temeljem lažnih vijesti. Otkad su ju upogonili gotovo 200 oglašivača trajno više ne može oglašavati na toj platformi zbog kršenja novih pravila o lažnom sadržaju. Pregledano je 550 sumnjivih web odredišta, od čega su protiv njih 340 poduzeli mjere. 

Berners-Lee također želi zatvoriti nešto što naziva 'slijepim točkama interneta', regulacijom poličkih kampanja. Istaknuo je kako - kao i lažne vijesti - političko oglašavanje online treba biti transparentno i razumljivo.  'Činjenica kako većina ljudi informacije dobiva sa samo nekoliko platformi i sve veća razina sofisticiranosti algoritama koji podatke vuku iz bogatih izvora osobnih podataka znači da se političke kampanje sve više okreću individualiziranim oglasima koji izravno ciljaju korisnike', naveo je. 

Berners-Lee tako ciljane kampanje smatra dvojbeno demokratičnima. Istaknuo je kako je tijekom američkih predsjedničkih izbora prošle godine putem Facebooka isporučeno i do 50 tisuća varijacija oglasa svaki dan.

Vrijeme je za drukčiji pristup prikupljanju podataka

Zadnji problem na koji upozorava također ima veze s prikupljanjem podataka.  Sadašnji poslovni model za veliki broj web odredišta podrazumijeva ponudu besplatnog sadržaja u zamjenu za osobne podatke. To je, uvjeren je Berners-Lee, počelo ograničavati slobodu govora i onemogućavati korištenje weba kao prostora istraživanja važnih tema poput osjetljivih zdravstvenih problema, seksualnosti ili religije.

Podaci koje pojedina platforma prikuplja često su dijeljeni s drugim tvrtkama i vlastima diljem svijeta.  'Naši podaci završavaju u vlasničkim silosima, gdje ih ne možemo vidjeti, pri čemu gubimo dobrobiti koje bi mogli ostvariti kad bi imali izravnu kontrolu nad tim podacima te birati kad i s kime ćemo ih dijeliti', objasnio je. 

Kao alternativu predlaže osobne 'podatkovne kapsule' kako bi se postigla ravnoteža koja će ljudima vratiti pravednu razinu kontrole nad njihovim podacima. 

'Zamislio sam web kao otvorenu platformu koja će omogućiti dijeljenje informacija, suradnju i pristup mogućnostima svima i svugdje, bez obzira na zemljopisne i kulturne granice. Web je dosad na brojne načine ostvario tu viziju, iako je borba kako bi ostao otvorenim trajna', zaključio je Berners-Lee. 

Više: ZDNet