'Lažne vijesti ubijaju ljude u pojam', rekao je šef Applea Tim Cook te dodao kako tehnološke tvrtke poput one na čijem je čelu trebaju stvoriti alate koji će im pomoći u suzbijanju širenja lažnih informacija bez ugrožavanja slobode govora. U borbu protiv lažnih vijesti trebaju se uključiti i vlasti, uvjeren je Cook.

'Živimo u vremenu u kojem neki ljudi koji pobjeđuju više vremena provode nastojeći skupiti najviše klikova umjesto govoriti istinu. Ubijaju ljude u pojam, na neki način', smatra. 'Sve tehnološke tvrtke trebaju stvoriti neke alate koji će pomoći smanjivanju opsega lažnih vijesti. Moramo pokušati istisnuti ih bez ograničavanja prava na slobodu govora i izvještavanja, ali i pritom pomoći čitateljima. Trenutno nas previše kuka i ne zna što bi', rekao je Cook.

Obračun, istaknuo je, znači pobjedu istinitih, pouzdanih, nesenzacionalističkih medija, spremnih na duboka istraživanja. 'Uspon lažnih vijesti je kratkoročna pojava. Ne vjerujem kako ljudi to žele', ocijenio je Cook.

Iako ih je bilo među pobornicima obje strane sučeljene tijekom nedavnih američkih predsjedničkih izbora, mnogi smatraju kako je kampanja aktualnog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa posebno profitirala od širenja lažnih vijesti.

A predsjednikov tim uhvaćen je u slanju pomoćnika čija je zadaća bila uvjeravanje javnosti kako je na inauguraciji bio prisutan ogroman broj ljudi, iako dokazi upućuju kako je odziv bio razmjerno skroman. Dužnosnica Kellyanne Conway kasnije je te laži karakterizirala kao 'alternativne činjenice'.

Među lažnim vijestima usmjerenim protiv Trumpa tijekom izbora bila je i ona koja je tvrdila kako je pipkao televizijsku voditeljicu RuPaul. Hillary Clinton našla se pod povećalom zbog tvrdnje kako ne postoje dokazi o hakiranju njene e-pošte zbog toga što je tadašnji direktor agencije FBI James Comey zaključio kako je vjerojatno da jest hakirana.

Istraživanje ekonomista sa sveučilišta Stanford i u New Yorku, čiji su rezultati objavljeni dva mjeseca nakon američkih predsjednikih izbora, otkrila su kako su do samog trenutka glasanja lažne priče o Clintonovoj podijeljene 30 milijuna puta na Facebooku, dok su one koje su joj išle u prilog podijeljene osam milijuna puta. Amerikanci su daleko skloniji bili vjerovati lažnim vijestima koje su išle u prilog Trumpu nego Clintonovoj.

Isto je istraživanje dovelo u pitanje koliko lažne vijesti na društvenim medijima doista mogu utjecati na ishod izbora jer bi 'jedan lažni članak morao imati istu moć uvjeravanja kao i 36 oglasa na televiziji'.

Cook je ipak zatražio akciju kojom bi doseg lažnih vijesti bio smanjen. 'Trebamo modernu inačicu besplatnih kampanja za istinito informiranje javnosti. Možemo to brzo riješiti ako postoji volja', uvjeren je Cook, 'Mora biti ugrađena u škole i u javnost, mora biti masovna i obuhvatiti sve demmografske kategorije... Treba postati gotovo novim nastavnim predmetom za djecu digitalnog doba.'

Više: Guardian