Primjenjujući dosadašnje metode kartografije stručnjaci su ovisili isključivo o ljudskim očima jer nijedno računalo nije bilo dovoljno moćno za raspoznavanje složenih struktura mreže sastavljene od 70 milijardi neurona i tisuća kilometara njihovih veza. Čak i iscrtavanje najmanjeg dijela tkiva, veličine zrnca soli, bilo je stoga mukotrpan posao na kojem su morali raditi cijeli timovi iskusnih znanstvenika.

No Moritz Helmstaedter, Kevin Briggman i Winfried Denk nedavno su razvili dva računalna programa koji puno brže i bolje obavljaju taj posao.

Prvi, nazvan KNOSSOS, prema drevnom labirintu na Kreti, omogućuje čak i laicima da vizualiziraju i protumače 3D snimke, dok drugi, RESCOP, pročešljava, ispravlja i dovršava njihov posao. Prilikom testiranja nove metode 70 studenata uspjelo je stvoriti detaljnu kartu veza između 100 neurona u mrežnici miša. Njihova rekonstrukcija, predstavljena na gornjoj slici, prikazuje nakupine koje se stvaraju u njoj da bi primile informacije fotoreceptora.

Programom KNOSSOS može se obavljati prepoznavanje i do 50 puta brže, dok RESCOP, na temelju statističkih modela, otkriva i uklanja moguće pogreške.

Znanstvenici vjeruju da će nova metoda znatno olakšati stvaranje karte živčane mreže mozga te time i bolje razumijevanje njegove strukture, funkcioniranja i eventualno oboljenja.

Istraživanje je predstavljeno u časopisu Nature Neuroscience.