Kalendar je lunarni, a sastoji se od 12 velikih jama koje su posebno oblikovane tako da predstavljaju različite faze Mjeseca. Predane su savršeno prema zimskom solsticiju, odnosno suncostaju, pa su britanski lovci-sakupljači srednjeg kamenog doba prije desetak tisuća godina mogli točno pratiti smjene godišnjih doba i istovremeno lunarne cikluse.

Ovaj kalendar, otkriven u tlu Aberdeenshirea daleko je najstariji poznati sustav za praćenje vremena na svijetu. Gotovo je dvostruko stariji od mezopotamskog iz brončanog doba koji je do sada držao rekord. Prvi put je otkriven 2004, a nedavno ga je analizirao tim stručnjaka sa Sveučilišta u Birminghamu.

Iako je lunarni, poravnat je s izlaskom Sunca sredinom zime čime je osigurana godišnja astronomska korekcija koja održava vezu između mjesečevih ciklusa, solarne godine i godišnjih doba.

Voditelj istraživanja, arheolog Vince Gaffney sa Sveučilišta u Birminghamu kaže kako dokazi pokazuju da su lovci sakupljači u drevnom škotskom društvu imali dovoljno znanja za praćenje prolaska vremena tijekom godine te čak da naprave korekcije za klizanje godišnjih doba u lunarnoj godini. Naime, lunarna godina, koja se sastoji od 12 Mjesečevih ciklusa, traje 354,37 dana, dok solarna traje 365 dana, 5 sati i 55 minuta i 12 sekundi.

'Način na koji su smjestili kalendar u okolišu omogućio im je da svake zime ponovno rekalibriraju lunarne mjesece kako bi lunarni kalendar uskladili sa solarnom godinom', objasnio je Gaffney i dodao: 'Ovo je važan korak unaprijed prema formalnom praćenju vremena, a time i same povijesti.'

Jame su iskopane u nizu dugom 50-ak metara u oblicima Mjesečevih mjena – mlađaka, prve četvrti, uštapa i zadnje četvrti.

Kalendar je bio izuzetno važan za drevne stanovnike Škotske. Uglavnom su ga koristili šamani kako bi po njemu kreirali svoja astronomska predviđanja te najavili početak migracije lososa uz rijeku Dee ili kretanja drugih životinja.

'Ovo otkriće pokazuje nam da je društvo kamenog doba bilo mnogo sofisticiranije nego što smo prije mislili, osobito na sjeveru koji nam je do nedavno bio nepoznanica', rekao je Richard Bates, geofizičar sa Sveučilišta St. Andrews.