'Opažanjima Markarijana 231 prvi smo put otkrili emisiju kisika u nekoj vanjskoj galaksiji', napisali su istraživači Kineske akademije znanosti. Kisik koji su spomenuli nalazi se u području udaljenom oko 32,615 svjetlosnih godina od središta Markarijana 231.

'Uzrok tome mogao bi biti u interakciji molekularnog odljeva aktivne galaktičke jezgre i molekularnih oblaka vanjskog diska', smatraju kineski znanstvenici čiji je rad objavljen u The Astrophysical Journalu.

Ova galaksija udaljena je 561 milijun svjetlosnih godina od Zemlje. Markarian 231 je posebno aktivna galaksija koja stvara nove zvijezde brzinom većom od 100 masa godišnje, a pokreće ga središnji kvazar - izuzetno svijetla 'galaktička jezgra'. A to se događa jer je supermasivna crna rupa s masom u rasponu od milijuna do milijarde puta mase Sunca okružena plinovitim diskom.

Ovakva vrsta galaktičkog središta proizvodi odljeve materije, a istraživači su krenuli u lov na kisik unutar tih odljeva. Za to su se koristili podacima koje je prikupljao četiri tjedna prikupljao 30-metarski radioteleskop IRAM u španjolskoj Sierra Nevadi.

Kisik je prije toga pronađen u Orionovoj maglici unutar naše galaksije. Znanstvenici su otkrili da su, u usporedbi s vodikom, obilježja kisika u Markarianu 231 stoput izraženija nego u Orionu.

Ove nalaze pokušat će potvrditi i drugi znanstvenici. Potvrde li ova otkrića, moći ćemo saznati mnogo više o tome kako djeluju galaksije poput Markarijana 231.

To ne znači da otkriće kisika automatski dokazuje postojanje izvanzemaljskog života. Kisik je važan za život na Zemlji, ali nije nikakav dokaz postojanju života drugdje u svemiru. Uostalom, izvanzemaljski oblici života možda mogu postojati i bez kisika. No, ovakva otkrića navode nas na pomisao da bi i drugi dijelovi svemira potencijalno mogli podržati život poput našeg, piše The Sun.