Astronomi koji rade na Vrlo velikom teleskopu u Čileu potvrdili su Hubbleove informacije.

Prema izvješću objavljenom u novom broju časopisa Nature, snimka prikazuje galaksiju kakva je bila kada je bila stara samo 100 milijuna godina. Svjetlost je iz nje krenula samo 600 godina nakon Velikog praska.

'Objekt koji je snimio Hubble baš i nije nešto', rekao je voditelj istraživanja dr. Matt Lenhert iz Pariške promatračnice.

'Ne znamo baš puno o galaksiji, međutim čini se da je vrlo malena, puno, puno manja od Mliječne staze. Vjerojatno ima 10.000 puta manje zvijezda. Zbog toga ju je teško vidjeti – budući da nije velika, nije ni sjajna', objasnio je Lenhert.

Velike udaljenosti izuzetno su zanimljive za istraživanja astronoma jer otkrivaju izgled svemira u ranim trenucima njegova razvoja te zašto je danas baš takav kakav jest.

Osobito zanimljive su prve skupine zvijezda, nastale nedugo nakon Velikog praska. Ti vrući plavi giganti razvili su se iz hladnih neutralnih plinova kojima je bio prožet rani svemir. Živjeli su kratko, snažno su blještali i vrlo brzo izgarali stvarajući prve teške elemente.

U tom procesu spaljivali su okolne neutralne plinove izbacujući iz njih atome i stvarajući difuznu međugalaktičku plazmu kakvu još i danas možemo otkriti među obližnjim zvijezdama. Galaksija nazvana UDFy-38135539 osobito je zanimljiva jer pripada upravo vremenu tzv. reionizacije.

Za snimanje galaksije u zviježđu Kemijska peć bila je potrebna ekspozicija koja je trajala 48 sati.