Neka ranija istraživanja naslaga na zubima drevnih hominida iz špilje El Sidron u Španjolskoj pokazala su da je u njima bilo tragova ljekovitog bilja poput kamilice i stolisnika. Na temelju nalaza tim znanstvenika pod vodstvom Karen Hardy s Institució Catalana de Recerca i Estudis Avançats u Barceloni zaključio je da su neandertalci bili pametni i osjetljivi ljudi koji su se prilično zdravo hranili i liječili biljkama.

Međutim, u novom broju časopisa Quaternary Science Reviews tim stručnjaka iz Londonskog Prirodoslovnog muzeja doveo je ovu ideju u pitanje. Prema Lauri Buck i Chrisu Stringeru naslage biljaka u zubima najvjerojatnije su potekle iz sasvim drugačijeg izvora – iz želudaca jelena, bizona i drugih biljojeda koje su neandertalci lovili i jeli.

'Mnogi lovci sakupljači, uključujući Inuite, te indijance Kri i Crne Stope, jedu sadržaj želudaca životinja poput jelena jer su oni dobar izvor vitamina C i drugih elemenata', rekao je Stringer. 'Primjerice, među Inuitima se sadržaj želuca životinja smatra posebnom delikatesom koja ima konzistenciju i okus nalik na krem sir. Barem su mi tako rekli', objasnio je britanski antropolog.

Stringer smatra da je to navika koja je uočljiva kod mnogih naroda koji su živjeli ili žive u hladnim područjima.

'Neandertalci su u Europi živjeli tijekom mnogih hladnih razdoblja, a zanimljivo je da brojni suvremeni lovci sakupljači koji jedu sadržaje želudaca također žive u sjevernim područjima. Drugim riječima to je ponašanje vrsta koje su se prilagodile na hladnoće. Kada ste već odvojili vrijeme i trud da ulovite nekog velikog biljojeda nećete propustiti pojesti hranjivi dio želuca', objasnio je.

No britanski stručnjaci ističu da to ne znači da neandertalci uopće nisu jeli povrće ili neko ljekovito bilje.

'Želimo samo reći da tragovi bilja u zubima neandertalaca nisu dovoljno jak dokaz koji bi to potvrdio. Postoje i druga objašnjenja uključujući i mogućnost da su jeli organe životinja koje su ubili. Mogli bismo reći da su imali želuca za to', zaključuju autori studije.