Ledena područja s temperaturama blizu apsolutne nule (apsolutna nula je hipotetska temperatura od -273,15ºC i stanje najniže energije termodinamičkog sustava) mjesta su najranijih faza stvaranja zvijezda u galaksijama.

Otkrića svemirskog teleskopa Planck predstavljena su u utorak na zasjedanju Američkog astronomskog društva te na konferenciji za tisak u Parizu.

Desetak tisuća hladnih jezgara, od kojih su mnoge dosad bile nepoznate, omogućit će istraživanje samih početaka formacije zvijezda, rekao je Charles Lawrence iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni.

Neke od njih najhladnija su ikada zabilježena mjesta u svemiru tek sedam stupnjeva toplija od apsolutne nule, što znači da se plinovi i prašina iz kojih nastaju zvijezde tek trebaju zgusnuti i zagrijati pod utjecajem gravitacije.

Svemirski divovi

Najveće nakupine galaksija koje je otkrio Planck imaju masu ekvivalentnu masi milijuna milijardi Sunca i dimenzije od nekoliko desetaka milijuna svjetlosnih godina, a od nas su udaljene oko četiri milijarde svjetlosnih godina.

'U nakupinama se nalazi stotinjak galaksija, a svaka od njih ima oko milijardu zvijezda', rekao je dr. Nabila Aghanim iz Institut d'Astrophysique Spatiale u Orsayu u Francuskoj.

Zajedno s udaljenijim nakupinama galaksija, koje su već ranije otkrivene sa Zemlje, ova golema nebeska tijela pružaju novi uvid u evoluciju galaksija, u misterije tamne tvari koja galaksije drži na okupu te u tamnu energiju koja je ubrzala ekspanziju svemira, rekao je jedan od suautora istraživanja John Carlstrom sa Sveučilišta u Chicagu.

Planck je lansiran 2009. godine, a istraživanja je započeo u veljači 2010. Kroz dvije godine trebao bi precizno snimiti kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje - jeku velikog praska - i tako rasvijetliti procese u kojima se razvijao rani svemir. Znanstvenici se također nadaju da će potvrditi teoriju inflacije prema kojoj je rani svemir prošao kroz fazu ekspanzije koja je bila brža od svjetlosti.