Tema ovogodišnjeg programa bile su 'Zelene tehnologije' te kako moderne tehnologije povezati s ekologijom i održivosti. U finale je ušlo 18 najboljih timova te su prezentirali svoje radove žiriju i ostalim sudionicima događaja.

Prema odluci stručnog žirija, najbolji rad u kategoriji od prvog do četvrtog razreda osnovne škole je 'Pametna kišna krila' (OŠ Frana Krste Frankopana, Zagreb), projekt pametnog navodnjavanja vrtova. U kategoriji od petog do osmog razreda najboljim je proglašen projekt 'Pametni sustav gospodarenja vodom u kućanstvu' (OŠ Rude, Samobor), funkcionalni sustav savjesnijeg i učinkovitijeg upravljanja vodom.

Najbolji rad u kategoriji srednjih škola je 'Klicomat' (Tehnička škola Daruvar).

'Pametna kišna krila' rade autonomno, a uključuju se samo kada je to potrebno da bi uvjeti za uzgoj bili optimalni, ali uz štednju vode i energije. Idealni uvjeti uzgoja pojedinih poljoprivrednih kultura određeni su uz pomoć umjetne inteligencije. Sustav se sastoji od tri dijela: bazne stanice za mjerenje, pumpe za vodu i kišnih krila koja raspršuju vodu.

Ideja projekta Pametni sustav gospodarenja vodom u kućanstvu je kako u kućanstvima izgraditi sustave za racionalno korištenje vode. Model simulira kućnu instalaciju s priključkom na pitku vodu, sa spremnicima za kišnicu te za prljavu vodu, u koji ulazi ona iz perilice rublja, perilice suđa i umivaonika, a koristi se za ispiranje WC-a. Upravljački sustav prati razine spremnika i automatski odlučuje koju vodu koristiti za koju namjenu.

Projekt Klicomat je uređaj koji omogućava svakoj osobi da na jednostavan, ekonomičan i automatiziran način kod kuće uzgaja klice s bogatim nutritivnim sastavom. Klicomat je opremljen s više raznovrsnih senzora i regulatora tlaka koji osiguravaju efikasan uzgoj dajući precizne podatke o važnim uvjetima - vlazi, temperaturi i vremenu potrebnom za kompletan uzgoj.

'Fenomenalno i inspirativno je vidjeti što su sve današnji osnovno- i srednjoškolci sposobni osmisliti, a još važnije je da svoje ideje uspješno pretvaraju u konkretne, funkcionalne projekte s jasnom i primjenom i svrhom. Ovogodišnji projekti na temu 'Zelene tehnologije' pružili su sjajna rješenja koja povezuju napredne tehnologije s ekologijom i održivosti. Uvijek nas iznova veseli vidjeti inovativna razmišljanja mladih STEM talenata i ponosni smo na to što naš program Generacija NOW omogućava stjecanje praktičnih znanja i iskustava koja će im pomoći na putu ostvarenja njihovih potencijala', rekao je Igor Vukasović, direktor Odjela za korporativne komunikacije u Hrvatskom Telekomu i predsjednik žirija.

'U prethodnih sedam godina suradnje s Hrvatskim Telekomom pokazali smo da je Generacija NOW najveća primjena tehnologije interneta stvari u području obrazovanja u Hrvatskoj. Samo u ovoj školskoj godini uključili smo više od 140 škola i drugih edukativnih institucija te više od 1400 učenica i učenika koji su imali priliku koristiti moderne tehnologije s ciljem unapređenja njihovih kompetencija u području interneta stvari, digitalnih tehnologija, rješavanja problema, timskog rada i prezentacijskih vještina. Kroz projekt smo u ovoj godini educirali više od 150 mentora koji su svojim učenicima prenosili stečena znanja o tome kako iskoristiti tehnologiju za pretvaranje vlastitih ideja u prototipe uređaja, čime su učenici postali stvaratelji vlastitih rješenja, a ne samo konzumenti tehnologije. Završni radovi koje su učenici stvorili su vrlo zanimljivi, kreativni i kompleksni te nas veseli vidjeti što se sve može postići primjenom tehnologije i edukacijom motiviranih mentora i njihovih učenika', izjavio je Paolo Zenzerović, direktor IRIM-a.

Ostali članovi ovogodišnjeg žirija bili su istaknuti pojedinci iz poslovnog i obrazovnog sektora, poduzetnici i znanstvenici: Dejan Donev, direktor Sektora digitalnog poslovanja u Erste banci, Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u Hrvatskom Telekomu, Gordan Gledec s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Josipa Majić, suosnivačica fintecha Revuto, Mislav Malenica, osnivač i direktor AI startupa Mindsmiths i predsjednik udruge CroAI, te Mato Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.

Kroz program Generacija NOW uspješno je dosad prošlo više od 4000 djece i mladih diljem Hrvatske, a u njemu je sudjelovalo više od 360 obrazovnih institucija. HT je do danas u razvoj digitalnih vještina učenika i mentora u Hrvatskoj uložio gotovo 650 tisuća eura (pet milijuna kuna), s ciljem omogućavanja najmodernijih oblika edukacije koji utječu na razvoj kreativnosti i inovativnosti mladih.