'Ove godine odmaramo se od brojeva. Prošao je 5G dan, sad smo u srednjoj implementaciji 5G-a, no i dalje je prerano da razgovaramo o 6G-u. Stoga smo u fokus stavili temu kojom se ranije nismo ozbiljnije bavili, a to su sateliti. Imamo nekoliko hrvatskih inicijativa i jednu europsku koje vrijedi izdvojiti, a o čemu ćemo, među ostalim, govoriti i u kontekstu povezivosti i 6G mreže', rekao je predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen.

Istaknuo je važnost satelitskih mreža uslijed prirodnih i drugih katastrofa kojima svjedočimo posljednjih godina kod nas i u okruženju te pritom poručio da očekuje jačanje tržišta satelitskih tehnologija i komunikacija u Hrvatskoj i šire u Europi.

Misiju lansiranja prvog hrvatskog satelita – CroCube – predstavila je Daniela Jović, 'kapetanica misije', direktorica tvrtke Spacemanic i, kako kaže za sebe, velika zaljubljenica u svemir i kozmonautiku.

Tvrtka Spacemanic i Društvo za edukaciju van okvira (EVO) pokrenuli su projekt izrade, programiranja i lansiranja prvog nanosatelita u orbitu, mase 1,1 kilogram. Za uspješnu misiju potrebno im je 130 tisuća eura, a u tijeku je crowdfunding kampanja.

CroCube je prvi hrvatski satelit i prvo tijelo u svemiru iz Hrvatske pod oznakom 9A0CC, čije je lansiranje predviđeno u siječnju 2024. godine. Bit će opremljen s dvije kamere za fotografiranje Zemlje iz orbite te komunikacijskim modulom za prijenos radioamaterskih signala. Zemlju će obići 16 puta u danu na visini od oko 500 kilometara, a u tri, četiri obilaska bit će iznad Hrvatske. Stručni tim će sa satelitom komunicirati putem radioveze. Satelit će simbolično biti lansiran u bojama hrvatske šahovnice – bijeloj i crvenoj – u čemu timu pomažu tvrtke Multinorm, Exevio, Metalska jezgra Čakovec i Pulsar Labs.

'Sateliti rezervirani za vlade i vojske imaju puno veći budžet, a znanstvenici ih nemaju, stoga smo se odlučili ujediniti i podijeliti trošak. Danas je to puno jednostavnije zahvaljujući, primjerice, nanosatelitima, koji su povoljniji i kompaktniji, stoga omogućavaju većem broju zemalja da se uključe u razvoj svemirske industrije', pojasnila je Jović te opisala da satelit slažu u jednom danu, no tome prethodi puno programiranja i testiranja kako bi bili sigurni da neće biti kvarova.

'U timu je preko 20 volontera, a želimo ih uključiti još više, a uz to tvrtke i sveučilišta', kaže. Projektom 'prve hrvatske kockice u svemiru' žele otvoriti radna mjesta, zainteresirati i zadržati mlade te ih putem ovakvih projekata inspirirati i motivirati.

Znanstvenik i profesor s Fakulteta računarstva i elektrotehnike (FER) Josip Vuković predstavio je projekt FERSAT te pritom pojasnio da 'demokratizacija svemira znači snažnije prožimanje društva i svemirskih tehnologija, kao i uključivanje većeg broja država i privatnih tvrtki u tržišnu utakmicu u tom području'.

FERSAT je program razvoja svemirskih tehnologija na FER-u: edukacija studenata u području satelitskih, svemirskih i komunikacijskih tehnologija, provođenje istraživanja i inovativnih projekata vezanih uz svemir, povezivanje s hrvatskim i međunarodnim entitetima svemirske industrije, povećanje interesa za znanost, tehnologije, inženjerstvo i matematiku u osnovnim i srednjim školama.

Uveli su predmet Uvod u svemirske tehnologije na preddiplomskom studiju kako bi približili studentima o čemu se radi i što ih čeka na diplomskom studiju Komunikacijske i svemirske tehnologije. Ondje, među ostalim, uče o daljinskim istraživanjima, globalnim navigacijskim sustavima, primjeni kvantne mehanike te satelitskim komunikacijskim tehnologijama. Bave se i problemima analize svjetlosnog onečišćenja te razlučivanjem vrste izvora svjetlosti iz niske Zemljine orbite pomoću modula LPCM.

Na FER-u se bave i upravljanjem orijentacijom satelita (ADCS), razvojem testnog okruženja za ispitivanje i verifikaciju rada sustava ADCS, uz emulaciju bestežinskog stanja bez trenja i razvoj ispitnog prototipa sustava optimizacijom algoritama za upravljanje orijentacijom satelita.

Drugi projekt koji je Vuković naveo veže se uz motivaciju za kvantnu distribuciju ključeva. 'Kvantna računala predstavljat će rizik današnjoj kriptografiji javnog ključa RSA. Distribucija kvantnih ključeva optičkim vlaknima na Zemlji je ograničena, stoga se moramo oslanjati na satelitsku infrastrukturu', rekao je Vuković i dodao da je u Hrvatskoj osnovan projekt CroQCI te se radi na razvoju i implementaciji infrastrukture za kvantnu i klasičnu postkvantnu komunikaciju.

'FER puno radi na promociji znanosti, pa tako i svemirskih tehnologija. Organiziramo radionice Zagreb Cubesat i sudjelujemo u organizaciji hackathona o svemirskim tehnologijama', naveo je te dodao da se na fakultetu bave i razvojem programske podrške za planiranje misije i upravljanje radom satelitskih podsustava, kao i implementacijom zemaljskog segmenta.

Marko Lasić iz Hrvatskog Telekoma govorio je o primjeni NTN mreža (Non-Terrestrial Networks), odnosno 5G mrežama putem satelita, čije su funkcionalnosti testirane u Hrvatskoj. Takvo je testiranje najprije obavio Deutsche Telekom, na čijem je primjeru to potom napravio i Hrvatski Telekom. Na Mobile World Congressu ove godine u Barceloni partneri su dogovorili suradnju na hibridnim mrežama budućnosti memorandumom o razumijevanju (MoU).

Cilj je omogućiti besprijekornu povezanost sa zemaljskim mrežama, iz zraka ili iz svemira, te otpornija rješenja za povezivanje za buduće komunikacijske potrebe. Takva su rješenja ključna ako dođe do poremećaja u funkcioniranju mreža na terenu, čemu smo svjedočili tijekom razornih potresa u Hrvatskoj, kad u ključnim trenucima nismo mogli stupiti u kontakt s bližnjima.

U slučaju da dođe do poremećaja na terenu, NTN bi se sa satelita ili iz stratosfere mogao koristiti za uspostavu i održavanje povezanosti s pametnim telefonima, bilo da je riječ o žrtvama nekog događaja, bilo spasilačkim timovima na terenu.

'Cilj je što veća pokrivenost na određenom području u kriznoj situaciji radi brže organizacije spašavanja i pomoći unesrećenima. Testirali smo funkcionalnosti u veljači na području Pule. Ideja je bila da upotrijebimo zrakoplov, na njega stavimo hibridnu baznu stanicu, nakon čega on leteći na određenom području daje signal za mobilnu mrežu iz zraka u slučaju ometanja ili prestanka njihova rada sa Zemlje.

Zrakoplov je podignut na visinu od 14 kilometara s montiranom baznom stanicom te je pokrivao površinu radijusa 15 kilometara. Koristio se satelit kao link prema zrakoplovu i on je odradio značajnu ulogu jer je na taj način vrlo lako ostvariti pokrivanje na tlu. Bazna stanica bila je postavljena unutar zrakoplova, a na dnu su bile pričvršćene antene. U konkretnom slučaju postojao je definiran krug i visina leta. Zakon trenutno zabranjuje ovakav samostalan let bez pilota pa je cijelo vrijeme bio prisutan pilot. Iako je ideja jednostavna sama realizacija bila je izazovna', pojasnio je Lasić.

'Prvih sat vremena je ključno dignuti mrežu jer u katastrofi može doći do pada mobilne mreže na tlu, kad je komunikacija ključna za brzu reakciju', pojasnio je Lasić te dodao da realizacija nije bila jednostavna, već je bilo puno izazova, ali su jako zadovoljni rezultatima.

Sad slijedi detaljnija razrada. Interes su već pokazali iz Boeinga u razvoju zrakoplova na vodik, a koji bi baznim stanicama u zraku mogao pokrivati određeno područje, prema predviđanjima - i do tjedan dana.