Kao i sva ostala vozila, tako i bicikli imaju svoje mjesto u Zakonu o sigurnosti na cestama, a ono je, ako nema staze - kolnik odnosno cesta. U članku 112. Zakona stoji: 'Vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika.' Na društvenim mrežama je veliku buru izazvala presuda Općinskog suda u Zagrebu koji je na pet mjeseci zatvora s rokom kušnje od dvije godine (uvjetno) nepravomoćno osudio biciklista koji je naletio na pješakinju na nogostupu te je oborio na tlo, pri čemu je ona teže ozlijeđena.

Međutim, činjenice su da za teške fizičke ozljede organi represije po sili zakona podižu kaznenu prijavu te je kazna unutar zakonskih okvira, naročito ako se zna kako je vještak utvrdio da je biciklist vozio brzinom od 20 kilometara na sat. Prilikom izricanja presude sudac je naveo kako 'biciklisti sve češće voze neodgovorno'.

Iako je biciklističkih staza u Zagrebu malo pa su biciklisti ponegdje prisiljeni voziti pločnikom (bez obzira na to što to ne bi smjeli), činjenica je da neki biciklisti znaju voziti neodgovorno, što autor ovih redaka i sam vidi kad je na biciklu, ali i u automobilu.

'Zagreb ima 220 kilometara biciklističkih staza, traka i prometnica', navodi se u brošuri ‘Biciklistička karta Zagreba’ koja je dostupna na adresi Zagreb.hr, a dodaje se da će 'ispunjenjem plana izgradnje prema GUP-u gradske ulice nuditi ukupno 360 kilometara prometnica'. Doduše, za to nema nikakvog roka, tako da ne možemo znati kada će to točno biti. Prema GUP-u Grada Zagreba, 'dugoročni cilj Grada Zagreba je da senajmanje dvije trećine svih dnevnih putovanja odvija javnim prijevozom inemotoriziranim oblicima putovanja'.

Međutim, Marko Stančec izSindikata biciklista navodi kako plan razvoja i osigurana sredstva zapostizanje navedenog cilja još uvijek ne postoje, unatoč dugogodišnjimnajavama i to je glavna barijera smislenoj i planskoj izgradnji mrežepovezanih biciklističkih staza. 'Posljednjih godina svjedoci smo daobnovu kolničke infrastrukture najčešće ne prati i obnovapješačko-biciklističkih staza, iz čega možemo zaključiti da su građanikoji automobil ne voze svakodnevno definitivno diskriminirani te da ihgradonačelnik smatra građanima drugog reda, a da održivi promet trenutnonije prioritet Grada Zagreba. Upit o ulaganjima u biciklistički promet poslali smo u prvoj polovici2016. godine na adresu par gradova u Hrvatskoj i, nažalost, glavni gradHrvatske jedini je bio bez odgovora na naša pitanja, što pokazujekontinuitet netransparentnosti trošenja novca poreznih obveznika', rekao je Stančec.

Sindikat biciklista ne može komentirati presudu biciklistu koji je osuđen na uvjetnu kaznu jer ona nije pravomoćna, kaže Stančec. Dodao je kako je novac koji je osiguran zapješačko-biciklističke staze u gradu Zagrebu, utrošen na označavanježutih linija, ali ne i izgradnju kvalitetnih pješačkih i povezanihbiciklističkih staza. Sindikat biciklista smatra kako je glavni problemnepovezanost biciklističke infrastrukture, čime su ugroženi životi svihonih koji tu infrastrukturu upotrebljavaju. Drže kako će se on riješititek donošenjem Plana razvoja biciklističkog prometa u gradu Zagrebu, ukojem će biti pobrojene kritične točke, izveden plan povezivanjapostojećih dijelova staza, naznačena financijska sredstva za osiguranjeizvođenja, kao i način na koji će biciklistički promet biti ukomponiran ubudući prometni sustav Grada.

S biciklistima se donekle slaže i Goran Husinec, ovlašteni sudskivještak za promet. Drži da je infrastruktura manjkava jer sebiciklistički promet kod nas počeo razvijati tek unazad nekoliko godina,pa je sukladno tomu i kultura vožnje bicikla tek u povojima. 'Biciklisti masovno prelaze kolnik na zebri, pri čemu ne silaze s bicikla misleći da imaju prvenstvo prolaza, a nisu svjesni činjenice daje bicikl vozilo isto kao i automobil. Biciklisti se voze po nogostupima, što je također zabranjeno. Osobno ih potpuno razumijem jer je vožnja pokolniku izuzetno opasna pa moraju birati: ili će možda biti kažnjeni, štoje mala vjerojatnost, ili će ugrožavati svoj život vozeći se po kolniku iusporavati promet na opći gnjev vozača motornih vozila. Zbog sveganavedenog u gradovima se užurbano rade biciklističke staze, ali to jedugotrajan proces. Sve dok gradovi ne budu bili opremljenibiciklističkim stazama, biciklisti moraju biti izuzetno oprezni, kakoprema pješacima, tako i prema drugim sudionicima u prometu', zaključujeHusinec.

Isto je navedeno i u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, gdje se kaže kako ‘vozač bicikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu’, a spomenuto je i kako se biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjerukretanja, a na traci ili stazi uređenoj i obilježenoj za dvosmjernipromet bicikala, desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja. Akobiciklist to prekrši, kazna je 300 kuna. Regulirano je i nošenje kaciga; biciklisti moraju nositi zaštitinu kacigu samo ako su mlađi od 16godina.

Dakle, odraslima kaciga nije obavezna, ali je svakakopreporučljiva, naročito jer je tehnologija izrade kaciga posljednjih godinasnažno napredovala te su one sve kvalitetnije i pružaju sve boljuzaštitu. Upaljena svjetla su obavezna noću i danju u uvjetima smanjenevidljivosti, jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crvenosvjetlo na stražnjoj strani; a alkohola u krvi smiju imati 0.5 promila,isto kao i vozači ostalih vozila. Također nije dozvoljeno korištenjemobitela bez handsfree uređaja. Mobitel se može koristiti za vrijemevožnje ako se upotrebljava naprava koja omogućava njegovo korištenje bezupotrebe ruke. Prekršite li ovo pravilo, kazna je 500 kuna, kao da ste uautomobilu.