Pavel Durov, ruski osnivač i izvršni direktor popularne aplikacije za razmjenu poruka Telegram, rekao je u ponedjeljak da se vratio u Dubai. Durov je uhićen prošlog kolovoza na aerodromu u Francuskoj te je naknadno stavljen pod službenu istragu, uz zabranu napuštanja zemlje. Sedam mjeseci nakon uhićenja dopušteno mu je napustiti Francusku, stoga se vratio u Dubai gdje inače živi, unatoč istrazi koja je još uvijek u tijeku
'Proveo sam nekoliko mjeseci u Francuskoj zbog istrage povezane s aktivnostima kriminalaca na Telegramu. Proces je još uvijek u tijeku, ali osjećaj povratka kući je nevjerojatan', rekao je Durov. Zahvalio je istražnim sucima koji su omogućili njegov povratak, kao i svom pravnom timu i suradnicima.
'Želim zahvaliti istražnim sucima, kao i svojim odvjetnicima i timu na neumornim naporima u dokazivanju da Telegram, kada je riječ o moderiranju, suradnji i borbi protiv kriminala, ne samo da je ispunio nego i premašio svoje zakonske obveze', izjavio je Durov.
Istraga koja se vodi protiv Telegrama odnosi se na navodnu zlouporabu platforme od strane kriminalnih skupina, što je postalo tema rasprava o odgovornosti tehnoloških tvrtki u sprječavanju nezakonitih aktivnosti na njihovim platformama. Telegram, sa sjedištem u Dubaiju, često je hvaljen zbog svoje sigurnosne infrastrukture, ali je i kritiziran zato što ga koriste kriminalne i ekstremističke skupine.
vezane vijesti
Podsjetimo, u kolovozu prošle godine, francuske vlasti uhitile su Durova i podigle preliminarne optužbe zbog navodnog dopuštanja kriminalnih aktivnosti na Telegramu. Durov od tada nije smio napustiti Francusku. Španjolska, Njemačka i UK razmatrale su tada zabranu ili sankcije zbog neodgovaranja na zahtjeve za uklanjanje sadržaja. Telegram je već zabranjen u Kini, Tajlandu i Iranu.
Durov je kratko vrijeme proveo u pritvoru, zatim je pušten da se brani sa slobode dok mu traje istraga, ali pod uvjetom da ne smije napustiti Francusku. Ta mjera predostrožnosti sada mu je ukinuta, stoga se vratio u Dubai gdje inače živi. Durov je priznao da je brzi rast Telegrama izazvao 'poteškoće u prilagodbi' i olakšao zloporabu od strane kriminalaca, ali pritom dodao da 'nisu savršeni'.
Telegram je od ranije poznat po sukobima s vlastima. U Rusiji je ta aplikacija bila zabranjena između 2018. i 2020. jer je Durov odbio dati Kremlju pristup korisničkim podacima i šifriranim porukama. Ipak, danas Telegram igra ključnu ulogu u informacijskom ratu vezanom uz Ukrajinu. Durov je napustio Rusiju 2014. nakon sličnih problema s društvenom mrežom Vkontakte koju je osnovao.
Nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022., Telegram je postao glavni izvor nefiltriranog, a ponekad eksplicitnog i obmanjujućeg sadržaja s obje strane o ratu i politici u pozadini sukoba. Platforma je postala ono što neki analitičari nazivaju 'virtualnim bojnim poljem' u ratu, kojim se intenzivno koriste ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi dužnosnici, kao i ruska vlada.
Telegram, koji korisnicima omogućuje da izbjegnu službenu kontrolu, također je postao jedno od rijetkih mjesta gdje Rusi mogu pristupiti neovisnim vijestima o ratu nakon što je Kremlj povećao ograničenja neovisnih medija nakon invazije na Ukrajinu.
Povijest Telegrama
Durov je rođen u Sovjetskom Savezu 1984., što znači da ima rusko državljanstvo, ali i ono Ujedinjenih Arapskih Emirata, Francuske te otočne države Sveti Kristofor i Nevis.
Pokrenut u kolovozu 2013., Telegram je stekao globalnu popularnost zahvaljujući snažnim sigurnosnim značajkama i anonimnosti korisnika, čime je privukao gotovo 900 milijuna ljudi diljem svijeta. Aplikaciju su pokrenuli Durov i njegov brat Nikolaj, a ona danas nudi end-to-end šifriranu razmjenu poruka. Korisnici također mogu postaviti 'kanale' za brzo širenje informacija sljedbenicima. No Telegram je postao i utočište za ilegalne aktivnosti, poput seksualnih zločina povezanih s deepfake tehnologijom i trgovine drogom.
Dana 7. rujna New York Times objavio je članak pod naslovom 'Kako je Telegram postao igralište za kriminalce, ekstremiste i teroriste'. Na temelju četveromjesečne analize više od 16.000 kanala i preko 3,2 milijuna poruka na toj mreži, izvještaj je otkrio više od 22 kanala za trgovinu drogom te brojne slučajeve ilegalne trgovine oružjem. Telegram je opisan kao 'globalna kanalizacija kriminalnih aktivnosti, dezinformacija, dječje pornografije, terorizma i rasističkih poticanja'. Upozoreno je da djeluje kao 'bezvlašće'; organizacija koja se ponaša kao da je iznad zakona, iako bi se to uskoro moglo promijeniti jer demokratske zemlje sve manje imaju strpljenja za ovu aplikaciju.
Istog dana Wall Street Journal je objavio članak pod naslovom 'Kako je Telegram postao omiljeno tržište kriminalaca', u kojem se naglašava uloga aplikacije u olakšavanju prodaje ilegalnih dobara, uključujući pedofilski sadržaj, ukradene identitete i droge. Izvještaj detaljno opisuje jedan od kanala na Telegramu koji je reklamirao putovnice, osobne iskaznice i selfije kao uzorke za prevarante koji žele otvoriti lažne bankovne račune.
Lani su, čini se pod tim pritiskom, uveli i važnu promjenu - počeli su moderirati privatne razgovore, ranije zaštićene. Također, nakon više od desetljeća poslovanja, aplikacija za razmjenu poruka Telegram konačno je postala profitabilna, otkrio je lani Durov.
Telegram je u 2024. godini ostvario prihod veći od milijarde dolara, uz 500 milijuna dolara gotovinskih rezervi (ne uključujući kriptovalute). Monetizacija putem oglasa i premium pretplata, koje koštaju 4,99 dolara mjesečno, bili su ključni faktori te financijske prekretnice. Tvrtka je također otplatila značajan dio svog duga od dvije milijarde dolara.
