Rast korištenja bezgotovinskog, odnosno elektroničkog načina plaćanja, među kojima su kreditne i debitne kartice, doprinosi povećanju globalnog BDP-a, pokazalo je istraživanje koje je za kompaniju Visa provela agencija za ekonomske analize i prognoze Moody’s.

Istraživanjem, kojim je obuhvaćeno 56 zemalja koje čine 93 posto svjetskog BDP-a, zaključeno je da 'upotreba kreditnih kartica gospodarstvo jedne zemlje čini učinkovitijim i značajno utječe na njezin rast'.

Na svjetskoj razini u razdoblju od 2008. do 2012. godine u 56 zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem upotreba kartica donijela je 983 milijardi dolara BDP-a, odnosno rast od 1,8 posto.

'Usprkos nezavidnoj globalnoj ekonomskoj situaciji, povećana upotreba kartica značajno je utjecala na potrošnju, što se pozitivno odrazilo na rast BDP-a', rekao je Mark Zandi, glavni ekonomist Moody’s Analyticsa.

'Povećanje potrošnje pratilo je rast popularnosti i dostupnosti elektroničkog načina plaćanja među potrošačima na globalnoj razini. Još jedan značajan zaključak istraživanja je da ono ukazuje na potrebu da vlade širom svijeta usvoje procedure i stvore temelje koji će ohrabriti i dodatno ubrzati kretanje prema učinkovitim i sigurnim oblicima elektroničkog plaćanja', objašnjava Zandi.

'Hrvatska nije obuhvaćena posljednjim istraživanjem, ali mogu reći kako smo optimistični i očekujemo daljnji rast bezgotovinskog plaćanja i na hrvatskom tržištu. Stanje je zadovoljavajuće kada se usporedi broj stanovnika i izdanih kartica, kojih prema posljednjim podacima HNB-a ima oko 8,7 milijuna', izjavila je Gorana Perišić Kranjčec, Visina menadžerica za Hrvatsku.

'Posljednje istraživanje agencije Moody's u 56 zemalja uistinu je pokazalo kako upotreba kartica direktno utječe na ekonomski rast, uz povećanu efikasnost i sigurnost, ali i jača borbu sa sivom ekonomijom. Hrvatska nije iznimka i migracija s gotovinskog na elektroničko plaćanje pomaže jačanju hrvatskog gospodarstva', objašnjava Perišić Kranjčec.

Najznačajniji rezultati istraživanja

• Upotreba kartica na tržištima u razvoju povećava njihov BDP za 0,8 posto, dok je taj postotak na razvijenim tržištima oko 0,3 posto. To je očekivana razlika jer je na tržištima u razvoju i ulazak kartica veći.

Na primjer, povećanje BDP-a zahvaljujući elektroničkom plaćanju u Velikoj Britaniji je 68 milijardi dolara, Mađarskoj 9,1 milijardu, u Italiji 11,4 milijarde dolara, Njemačkoj 16,1 milijardi dolara, dok je u Francuskoj 52,7 milijardi te Češkoj Republici 1,6 milijardi američkih dolara.

• Povećana upotreba kreditnih i debitnih kartica pospješuje gospodarsku aktivnost jer smanjuje troškove transakcija i unaprjeđuje učinkovitost razmjene roba i usluga. Upotreba kartica pomaže potrošačima u optimiziranju odluka jer im osigurava siguran i brz pristup novčanim sredstvima, bilo da su ona u obliku depozita ili kreditnih kartica.

Pogodnosti za trgovce su također veoma značajne zbog manje upotrebe gotovine i čekova u sustavu, što eliminira opterećenje i rizik koji sa sobom donosi poslovanje i čuvanje gotovine. Dodatno, značajan rast elektroničke trgovine i plaćanje putem mobilnih telefona bilo bi nemoguće bez globalnih platnih sustava koji omogućavaju sigurne i jednostavne transakcije koje jamče naplatu trgovcima.

• Središnje banke oslobođene su odgovornosti i troškova osiguranja valute, dok je za vlade važno to što elektroničko poslovanje značajno smanjuje zone sive ekonomije jer povećava transparentnost poslovanja.

• Analitičari Moody’sa došli su do podatka da povećanje upotrebe kartica od jedan posto, u analiziranih 56 zemalja, proizvodi godišnji rast od 0,056 posto u potrošnji. Uzimajući u obzir stope rasta upotrebe kartica i učinke koje je njihov ulazak imao na BDP, analitičari procjenjuju značajno povećanje potrošnje od 0,25 posto i povećanje BDP-a od 0,16 posto u budućnosti.

• Od 2008. do 2012. godine rast svjetskog BDP-a bio je samo 1,8 posto godišnje. Bez povećanja upotrebe kartica, taj rast bio bi 1,6 posto. Rast broja kartica i njihove upotrebe ima značajan utjecaj na ekonomiju ublažavajući one utjecaje koji bi dodatno usporili oporavak globalne ekonomije od recesije.

Moody’s je već proveo ovakvo istraživanje, za razdoblje od 2003. do 2008. godine.