Naravno da za praktički svaki komad opreme koji služi za ljudsko istraživanje svemira treba utrošiti godine testiranja, no poseban slučaj u NASA-i je vezan za padobranski sustav letjelice Orion. Zašto je za razvoj padobrana trebalo preko 11 godina?
NASA-in glavni tehnolog, Douglas Terrier, nedavno je posjetio jednog od glavnih izvođača radova za NASA-u, tvrtku Jacobs. U sklopu obilaska inženjerskih pogona, Terrier je saznao kako se radi na novom sustavu za destilaciju vode iz urina za dugotrajne svemirske misije, kao i posebnim senzorima koji mogu pratiti udare mikrometeorita u svemirske letjelice.
Za vrijeme obilaska saznao je i za padobranski sustav na kojem tvrtka Jacobs pomaže raditi za letjelice Orion. Inženjerka koja je informirala Terriera i skupinu novinara u sklopu obilaska dodala je i kako je NASA zapravo kroz ovakva partnerstva uštedjela mnogo resursa kroz 11-godišnji ugovor o razvoju padobrana.
Preko 11 godina - za padobran
Novinar stranice ArsTechnica isprva nije mogao vjerovati u podatak, dok je NASA-in glavni tehnolog samo zadovoljno cimao glavom za vrijeme obilaska. Kako je moguće da je trebalo preko 11 godina da se razvije padobranski sustav za svemirsku letjelicu? Da stvar bude gora - ugovor još uvijek traje i izgledno će trajati do 2019. godine. 13 godina za padobran!?
U ovih 11 godina, NASA-ina glasnogovornica je priopćila kako je napravljen niz različitih istraživanja, što konceptnih, što praktičnih, kao i niz testova na zemlji te 17 testova iz zraka potrebnih kako bi se testirali svi scenariji i moguće točke otkazivanja.
Letjelica Orion bi trebala dovršiti sve vezane testove kroz 2019. godinu te će astronauti moći biti sigurniji no ikad.
U jednu ruku, sve ovo ima smisla
Testiranje novih tehnologija traje (pre)dugo, to je činjenica s kojom se jednostavno valja pomiriti. No, kako je moguće da stvari ne idu brže? Kako to da su za misije Apollo, Gemini i Mercury padobrani razvijeni u svega nekoliko godina?
ArsTechnica je upitala NASA-inog tehnologa gdje su stvari zakazale i dobila prilično izravan odgovor.
Politika.
Politika je ono što diktira resurse svemirske agencije, a koji su nakon programa Apollo i Hladnog rata jednostavno presušili. Postoji li nada za nešto bolje? Pa, možda. No, mnogima su oči uprte u trenutnu administraciju kao nešto gdje valja očekivati samo dodatne rezove. NASA bi ipak trebala biti tehnološki predvodnik...