Iz koprivničko-križevačke policije u četvrtak su priopćili kako su u prva dva mjeseca zabilježili 35 kaznenih djela različitih modaliteta prijevara - investicijske i prijevare u online kupovini, romantične, direktorske, krivotvorene stranice banaka, krađe identiteta pozivom ili e-mailom.

Na ovu pojavu, navode, svakako utječe i činjenica da se građani sve više služe internetom prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, a gdje se nude i različite mogućnosti investicijskih ulaganja.

"Svakako smo sve više i češće na internetu, obavljamo svakodnevne poslove, plaćamo račune, kupujemo različitu robu i time se povećava rizik da ćete u skoroj budućnosti ili već jeste, doći u dodir i s prevarantima koji na ovaj ili sličan način pokušavaju steći nezakonitu materijalnu korist", ističu u policiji.

Kako bi se građani mogli zaštititi, predstavljaju im najčešće oblike internetskih prijevara:

- investicijskim i prijevarama u online kupovini prevaranti žrtve navode da pomisle kako su na tragu pametnog ulaganja ili im daju izvrsnu lažnu online ponudu.

- romantičnim prijevarama varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu koje se obično odvijaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

- krivotvorenjem mrežnih stranica banaka koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu stranicu, koja izgleda kao prava uz nekoliko manjih razlika. Kada se klikne ne njenu poveznicu, prevaranti koriste razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija žrtve.

- CEO/direktorskom prijevarom varalice se kontaktiranoj osobi pretvaraju kao njeni šefovi ili nadređeni i prijevarom je navode da uplati novčani iznos na lažni račun ili neovlašteno doznači novce s poslovnog računa.

- Krađa identiteta pozivom odvija se tako što prevaranti zovu žrtvu i pokušaju je navesti da otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili im uplate novac.

Mrežnom krađom identiteta lažnim porukama e-pošte žrtvama se šalju lažne poruke kojima ih se pokušava navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

"Najučinkovitija zaštita od ove vrste prijevara je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima", zaključuju iz policije.