Istraživanje u kojem je sudjelovalo 4.702 predsjednika uprava u 105 zemalja i teritorija, otkrilo je da je 38 % predsjednika uprava optimistično u vezi s izgledima globalnog gospodarskog rasta u sljedećih 12 mjeseci, što predstavlja porast u odnosu na 18 posto u 2023. godini.

Očekivanja predsjednika uprava o gospodarskom padu također su pala s rekordno visoke razine u prošlogodišnjem istraživanju (73 posto) na 45 posto, s obzirom na to da je percipirana izloženost inflaciji pala za 16 postotnih bodova (na 24 posto), a makroekonomskoj volatilnosti za 7 postotnih bodova (na 24 posto). Unatoč aktualnim sukobima, udio predsjednika uprava koji smatraju da je njihova tvrtka umjereno ili izrazito izložena riziku od geopolitičkih sukoba pao je za 7 postotnih bodova (na 18 posto).

Također je vjerojatnije da će u pogledu domaćih gospodarskih izgleda predsjednici uprava u većini regija svijeta biti skloniji optimizmu nego pesimizmu. Međutim, predsjednici uprava u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi suprotstavljaju se trendu: u zapadnoj Europi 32 posto očekuje poboljšanje domaćeg gospodarstva, 48 posto pad, dok se u Sjevernoj Americi bilježe 31 posto u prvoj, odnosno 52 posto u drugoj kategoriji.

Vjerojatnije je da će predsjednici uprava planirati povećanje, a ne smanjenje broja zaposlenih u sljedećih 12 mjeseci, a 39 posto ih je izjavilo da očekuje povećanje broja zaposlenih za pet posto ili više. Vjerojatno je da će poslodavci u svim regijama biti skloniji povećanju, a ne smanjenju broja zaposlenih, s tim da je Bliski istok najodlučniji u zapošljavanju (65 posto).

Iako je smjer kretanja pozitivan, optimizam je krhak s obzirom na preklapanje određenih megatrendova, uključujući tehnološke poremećaje, kao što je primjerice pojava generativne umjetne inteligencije, i klimatsku tranziciju. Gotovo polovica (45 posto) predsjednika uprava smatra da njihov postojeći način poslovanja neće biti održiv za desetak godina ako nastave sadašnjim putem, što predstavlja porast u odnosu na 39 posto u 2023. godini. Predsjednici uprava su nešto manje sigurni u izglede za rast prihoda svojih tvrtki u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na prošlu godinu, što predstavlja pad s 42 posto na 37 posto, odražavajući neizvjesnost o tome kako će upravljati megatrendovima.

Bob Moritz, globalni predsjednik PwC-a, izjavio je sljedeće:

'Poslovne lidere sve manje zabrinjavaju makroekonomski izazovi, ali sve su usredotočeniji na moguće poremećaje u njihovim sektorima poslovanja. Unatoč rastućem optimizmu u kontekstu globalne ekonomije, zapravo su manje optimistični nego lani u pogledu vlastitih izgleda za ostvarivanje prihoda i svjesniji su potrebe za temeljitim preoblikovanjem svog poslovanja. Bilo da je riječ o bržem uvođenju generativne umjetne inteligencije ili promjeni načina poslovanja u svrhu lakšeg suočavanja s izazovima koji proizlaze iz klimatske tranzicije te iskorištavanja povezanih prilika, ovo je godina transformacije.'

John Gašparac, voditelj poslovanja PwC-a u Hrvatskoj dodao je:

'Poduzeća se moraju prilagoditi novom vremenu i okolnostima. Bit će važno preoblikovati se i usredotočiti na sile koje izazivaju poremećaje unutar sektora u kojem pojedino poduzeće djeluje. To bi moglo uključivati ulaganje u nove tehnologije kao što je generativna umjetna inteligencija ili razvoj održivih poslovnih modela čime se rješavaju izazovi i prihvaćaju prilike koje nosi klimatska tranzicija. Postoji stalna rastuća potreba da poduzeća budu agilna i prilagodljiva pri suočavanju s promjenama. Važno je da poduzeća prate te promjene i prihvate nove tehnologije i poslovne modele kako bi ostala konkurentna u današnjem svijetu koji se iznimno brzo mijenja.'

Prilike koje nudi primjena umjetne inteligencije

Većina predsjednika uprava smatra generativnu umjetnu inteligenciju katalizatorom transformacije koja će poticati učinkovitost, inovacije i transformacijske promjene. Gotovo tri četvrtine (70 posto) smatra da će u sljedeće tri godine to značajno promijeniti način na koji njihova tvrtka stvara, isporučuje i definira vrijednost.

Predsjednici uprava također su optimistični u pogledu kratkoročnog učinka. Tijekom sljedećih 12 mjeseci, gotovo tri petine (58 posto) očekuje da će poboljšati kvalitetu svojih proizvoda ili usluga, a gotovo polovica (48 posto) smatra da će umjetna inteligencija poboljšati njihovu sposobnost izgradnje povjerenja među dionicima. Također očekuju bolje rezultate svog poslovanja: 41 posto očekuje pozitivan utjecaj na prihode, a 46 posto očekuje pozitivan utjecaj na profitabilnost. Sektor tehnologije, medija i komunikacija najpozitivniji je u pogledu utjecaja na dobit (54 posto), dok je optimizam na području energetike, komunalija i resursa najniži (36 posto).

No dok su predsjednici uprava sve usredotočeniji na transformacijske prednosti generativne umjetne inteligencije, velika većina kaže da će njenim uvođenjem biti potrebno usavršavanje radnika (69 posto). Također su izrazili zabrinutost zbog povezanog porasta rizika kibernetičke sigurnosti (64 posto), dezinformacija (52 posto), pravnih obveza i reputacijskih rizika (46 posto) te pristranosti prema određenim skupinama klijenata ili zaposlenika (34 posto) u svojim poduzećima.

Predsjednici uprava bilježe napredak u pogledu klimatskih prioriteta

Pri utvrđivanju prioriteta, mnogi predsjednici uprava klimatsku tranziciju smatraju čimbenikom koji unosi poremećaje u njihove sektore poslovanja, ali koji osim rizika donosi i razne prilike. Gotovo jedna trećina očekuje da će klimatske promjene promijeniti način na koji stvaraju, isporučuju i definiraju vrijednost tijekom sljedeće tri godine, što predstavlja porast u odnosu na izjave manje od jedne četvrtine predsjednika uprava osvrćući se na proteklih 5 godina.

Predsjednici uprava ostvaruju napredak u ostvarenju postavljenih ciljeva: 76 posto je ili započelo ili provelo korake za poboljšanje energetske učinkovitosti, dok 58 posto navodi da je ostvarilo sličan napredak kada je riječ o inovacijama na području novih, klimatski prihvatljivih proizvoda, usluga ili tehnologija.

S druge strane, samo 45 posto je izjavilo da je ostvarilo napredak na području uključivanja klimatskih rizika u financijsko planiranje ili je taj postupak provelo (pri čemu je 31 posto navelo da to ne planira učiniti). 47 posto predsjednika uprava izjavilo je da zaostaju s provedbom mjera prilagodbe fizičkim klimatskim rizicima (pri čemu 29 posto navodi da ne planira uvesti nikakve mjere).

Istraživanje ukazuje na značajnu podršku dekarbonizaciji, a samo 26 posto izjavilo je da nedostatak podrške uprave ili menadžmenta predstavlja umjerenu ili veliku prepreku dekarbonizaciji. Umjesto toga, predsjednici uprava navode regulatornu složenost (54 posto) i niže ekonomske povrate za klimatski prihvatljiva ulaganja (51 posto) kao najveće postojeće prepreke.

Predsjednici uprava počeli su rješavati ekonomske prepreke, pri čemu je četiri od deset izjavilo da su prihvatili niže zahtijevane stope prinosa klimatski prihvatljivih ulaganja u odnosu na druga ulaganja – u većini slučajeva između jedan i četiri postotna boda niže stope.

Nužnost preoblikovanja

Kako predsjednici uprava postaju svjesniji megatrendova s kojima se suočavaju poduzeća na globalnoj razini, sudionici istraživanja sve više sumnjaju u dugoročnu održivost svog poslovanja.

Gotovo polovica (45 posto) sumnja da će njihovo poslovanje biti održivo nakon sljedećeg desetljeća ako se ne preoblikuju, što predstavlja porast u odnosu na 39 posto iz 2023. godine. Istraživanje jasno pokazuje da su manje tvrtke izložene većem riziku: 56 posto predsjednika uprava na čelu poduzeća koja ostvaruju manje od 100 milijuna dolara prihoda godišnje smatra da će njihovo poslovanje biti održivo još samo 10 godina ili manje ako nastavi s dosadašnjim načinom poslovanja.

Taj stav zauzelo je i 27 posto predsjednika uprava poduzeća koja ostvaruju 25 ili više milijardi dolara prihoda godišnje.

Gotovo svi predsjednici uprava (97 posto) napominju da su poduzeli korake kako bi promijenili način na koji stvaraju, isporučuju i definiraju vrijednost u posljednjih pet godina, a više od tri četvrtine (76 posto) poduzelo je barem jednu mjeru koja je imala velik ili vrlo velik utjecaj na poslovni model njihovog poduzeća.

Međutim, predsjednici uprava suočavaju se s brojnim izazovima kod poduzimanja spomenutih mjera. Dvije trećine (64 posto) navodi kako regulatorno okruženje bar donekle ograničava njihove mogućnosti transformacije poslovnog modela, 55 posto ukazuje na različite, jednako važne, operativne probleme, a 52 posto ukazuje na nedostatak vještina zaposlenika u njihovim tvrtkama.

Neučinkovitost se navodi kao još jedna prepreka. Predsjednici uprava uočili su značajnu razinu neučinkovitosti u nizu rutinskih aktivnosti u svojim tvrtkama, od sastanaka na kojima se donose odluke do prepiske e-poštom, pri čemu otprilike 40 posto vremena utrošenog na te zadatke smatraju neučinkovitim. PwC-ova konzervativna procjena troška navedene neučinkovitosti bila bi jednaka samonametnutom porezu na produktivnost u iznosu od 10 bilijuna dolara.

Bob Moritz, globalni predsjednik PwC-a, zaključio je sljedeće:

'Ovogodišnji podaci ukazuju na visok stupanj neizvjesnosti u razmišljanjima predsjednika uprava u pogledu budućnosti, ali i na činjenicu da poduzimaju određene mjere. Transformiraju svoje poslovne modele, ulažu u tehnologiju i svoje ljude te upravljaju rizicima i prilikama koje donosi klimatska tranzicija. Ako tvrtke žele kratkoročno i dugoročno napredovati, izgraditi povjerenje i isporučiti trajnu i dugoročnu vrijednost, moraju ubrzati tempo transformacije.'