Godine 1951., u osvit televizijskog doba, mladi inženjer Ralph Baer obratio se čelnicima elektroničke tvrtke i predložio radikalnu zamisao: ponudite igre na televizorima. Odgovor je bio očekivan - kome to treba?

Trebalo je proći 15 godina prije no što je Baer - koji je preminuo 6. prosinca u 92. godini - razvio prototip koji će mu donijeti status oca video igara. Njegov dizajn pomogao je postavljanju temelja za industriju koja je redefinirala ulogu televizora i koja je lani generirala desetine milijardi dolara prihoda.

Baer je uvidio kako TV ne mora biti uređaj za jednosmjernu komunikaciju, već može poslužiti i za interakciju. Izbjeglica iz nacističke Njemačke, elektronikom se počeo baviti dok je bio tinejdžer. Veći dio karijere proveo je razvijajući kiruršku opremu, zvučnike, integrirana kola i drugu tehnologiju za industriju i vojsku.

Za vojsku je radio i 1966., kad su mu dozvolili da se video igrama bavi usporedno s glavnim poslom. Tadašnjih 40 milijuna prijamnika u Sjedinjenim Državama činili su mu se kao dobra poslovna prilika.

Za igre tog tipa tada su već godinama korištena računala, uglavnom velika i skupa u sveučilišnim i vojnim laboratorijima. Baerova ideja da bi se to moglo raditi i kod kuće bila je prilično nova.

Njegov je prototip s vremenom postao prva konzola za kućno igranje, razvijena u suradnji s inženjerima Williamom Harrisonom i Williamom Ruschom. Nazvali su ju Brown Box, zato što je bila prekrivena samoljepivom vrpcom te boje. Moglo ju se koristiti za igranje igara kao što su američki nogomet, tenis i rulet.

Ponuđena je General Electricu, Motoroli i Zenithu, no oni nisu bili zainteresirani. Licencu je na kraju 1971. kupila tvrtka Magnavox, koja je iduće godine na tržište izbacila konzolu Odyssey, po cijeni od sto dolara.

Po današnjim standardima, bio je to primitivan uređaj, pogonjen baterijama i bez zvuka. Ipak, nudio je preteče igara u kojima uživamo i danas, poput utrka, sporta i pucačina. Do kraja '70-tih prodali su nekoliko stotina tisuća primjeraka. Vjerojatno zato što su radili samo s Magnavoxovim televizorima.

No, to je bilo dovoljno za pokretanje lavine. Druge su tvrtke kupile licencu od Magnavoxa, a jedna od njih - Atari - stvorit će prvu masovno popularnu arkadnu igru Pong. Njihova prva konzola 2600 puštena je u prodaju 1977. i prodana je u milijunima primjeraka.

Nakon Odysseya Baer se nastavio baviti video igrama, ali se više posvetio elektroničkim igrama i uređajima. Njegov je rad za tvrtku Marvin Glass & Associates doveo do stvaranja Simona, jedne od najpopularnijih igračaka u SAD-u tijekom '80-tih godina, koja je reproducirala niz svjetlećih i zvukovnih signala te od igrača tražila da ih ponovi pritiskanjem četiri obojena dugmeta.

Izvor:Washington Post